Husein Smajić organizirao arheološku izložbu o crkvi koju je pronašao

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Husein Smajić, poduzetnik iz Bugojanskog naselja Vesela tijekom građevinskih zahvata u pripremi akumulacije za mini hidroelektranu još prije tri godine došao je do veoma zanimljivog otkrića. O tome otkriću pisala je i pričala je čitava regija. Mjesto na kojem je Smajić pronašao ostatke srednjovjekovne franjevačke crkve zove se Crkvien što jasno govori o usmenoj predaji o postojanju sakralnog objekta na tom lokalitetu.

Po otkriću Smajić je obavijestio nadležne crkvene i zemaljske institucije te se dao vlastitim financijskim sredstvima uz potporu prijatelji i dobrih ljudi u prava arheološka istraživanja.

Nakon što su otkopani temelji crkve čije je iskapanje nadzirao Zavičajni muzej iz Travnika, došlo se tijekom daljnjih istraživanja do otkrića grobnica sa skeletnim ostacima. Taj dio poslova vodio je magistar arheologije i povijesti Ljubo Oreč iz Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada. Pronađeni su skeleti žene i muškaraca, a tkanina protkana zlatnim nitima ukazuje da je riječ o ostacima pripadnika visokog plemstva.

Otkriveni i ogoljeni temelji su konzervirani pod nadzorom arheologa Stipana Dilbera iz Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada, a dio pronalazaka Smajić je pripremio za izložbu.
Upravo na drugi dan Uskrva, 17. travnja 2017. godine Husein Smajić je s članovima obitelji i prijateljima dio pronalazaka postavio u jednodnevnu izložbu koja je započela u 13 i traje do 19 sati na otovorenom. Na ovoj izložbi našli su se katolički svećenici, pravoslavni, brojni kulturni djelatnici, ali i političari kao što su načelnici susjednih općina i općina i gradova s kojima je obitelj Smajić u prijateljskim odnosima. Tu su i brojni gosti iz Republike Hrvatske te poslovn partneri. Zamjetno je bilo kako su izostali predstavnici Islamske zajednice iz Bugojna i predstavnici lokalne vlasti. O tom izostanku ne treba nagađati, ali valja podsjetiti da Islamska zajednica polaže prava na zemljište na kojem su pronađeni temelji crkve jer je prema njihovim tvrdnjama još od tridesetih godina prošlog stoljeća Vakufska zemlja. O tome se vode i sudski sporovi koje je dosada dobivao Smajić.

O izložbi, tijeku radova i planovima Smajić je kazao: „Razlog našeg današnjeg susreta je izložba eksponata koje smo pronašli; svile, zlata, novaca, prstenja, nakita, i drugih pronalazaka koje smo pronašlu u ovoj srednjovjekovnoj crkvi. Moja iskrena nakana je da se ljudi druže. Evo vidite kako je lijpo ovdje vidjeti kada dođe naš svećenik, bugojanski župnik fra Zoran Tadić i pravoslavni pop Slaviša Đurić. Raduje me što su se ljudi odazvali pozivu i došli na ovu izložbu. Kao što sam rekao već prije tri godine da je ovo crkva mira, ljubavi i tolerancije, crkva svih nas i sve su prilike da će tako biti. Za dalje nemam posebnih planova. Moj plan je bio da se otkopaju i konzerviraju temelji i sada neka čeka neka druga vremena.“

Smajić u daljnjem razgovoru s osobitim ponosom ističe da je ovo bila kraljevska crkva iz 14. stoljeća. Bosanki kraljevi su taj posjed koristili povremeno, a o tome svjedoče grobnice i pronađeni artefakti. Također naglašava da je pored ove crkve prolazio put i Središnjih dijelova Bosne prema Dalmaciji odnosno Jadranskom moru. S posebnim ponosom Husein napominje Kapitul franjevačke vikarije koji se dogodio upravo u ovoj crkvi 1406. godine. Tada je tu župnik bio fra Marin Splićanin što jasno ukazuje na vezu ovih krajeva sa Splitom.

''Najveću zahvalu iskazujem svojim roditeljima koji su 1953. godine kupili ovu zemlju i darovali je meni. Također sam zahvalan Irfanu Mehmedanagiću koji bilježi svaki detalj rada. Tu su i svećenici Tadija i Ilija Ivoš, župnici iz Humca. Naravno da je tu i i prof. Husein Čepalo. Tu su i brojni drugi ljudi koji su radili na otkopavanju bez naknade kao što su Bevrnje i mnogi drugi. Bosne i Hercegovine nema bez ovakvog druženja kao što je današnje.''

Pogledavši svu različitost i raspoloženje pristunih gositiju bilo je očito kako ova crkva postaje mjesto susreta, mira, ljubavi i radosti među ljudima.