Sanacija kulturnog dobra

Institucijski kaos: Svi su 'vlasnici' Partizanskog, a nitko ne da novac za obnovu

Kultura / Flash | 07. 03. 2017. u 12:22 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Za obnovu Partizanskog spomen groblja u Mostaru bit će potrebno od 800.000 do 1.200.000 KM'', rečeno je za Bljesak.info iz Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Naime, Agencija Stari Grad Mostar uz suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, kao i uz suglasnost Grada Mostara, službe za urbanizam, izradila je projektnu dokumentacije za Glavni projekt rekonstrukcije i sanacije Graditeljske cjeline - Partizansko spomen groblje u Mostaru, kao i Projektnu dokumentaciju za sve faze, pojedinačno i to projekt rasvjete, video nadzora, hortikulture sa sustavom natapanja zelenih površina.

''Tako se dobila procjena stanja spomenika i stvarno potrebna visina financijskih sredstava potrebnih za obnovu i sanaciju kulturnog dobra. Procjena se kretala u visini od 800.000 do 1.200.000 KM. Kako se radi o velikoj svoti novaca, a koja se teško može osigurati iz Proračuna Vlade Federacije BiH, odnosno iz Transfera za kulturnu i graditeljsku baštinu Federalnog ministarstva kulture i sporta (sredstava za zaštitu graditeljskog naslijeđa su nedovoljna), potrebno je financijsku potporu potražiti u nekom od međunarodnih ili regionalnih projekata'', objašnjavaju iz Ministarstva.

Dodaju kako je na prijedlog Zavoda za zaštitu spomenika, projekt Partizansko spomen groblje u Mostaru, uvršten je na PIL listu /Prioritised Intervention List/ spomeničke baštine u okviru regionalnog programa Jugoistočne Europe, Ljubljana proces II, a koji se financiraju iz pred pristupnih fondova EU IPA.

Također, napominju da su sve razine vlasti dužne provoditi mjere zaštite date Odlukom Komisije i to od razine države BiH, Vlade Federacije BiH, nadležnih ministarstava, nadležnih službi zaštite baštine, tako i Grada Mostara kao lokalne zajednice, vlasnika i upravitelja ovog kulturnog dobra.

Međunarodna kampanja

Inače, u Poračunu grada Mostara je za ovu godinu za Partizansko planirano izdavanje 30 tisuća KM.

No, prema riječima Seada Đulića iz mostarskog SABNOR-a to su sredstva za redovita održavanja, a ne za obnovu.

''Kad je obnova u pitanju suštinskih pomaka nema. Obraćali smo se svima i opet ćemo. Upravo pripremamo međunarodnu kampanju. U gradskom Proračunu su osigurana sredstva samo za tekuće izdržavanje što se svede na košenje trave, pročišćavanje izraslog šiblja i odvoz smeća kad najavimo posjet zbog polaganja cvijeća. Nema kontinuiteta niti stalnog nadzora. Obzirom da je Partizansko groblje proglašeno nacionalnim spomenikom obnova i briga je nadležnost Federacije'', rekao je Đulić za Bljesak.info.

Đulić je rekao kako im je resorna ministrica odgovorila da se ne može ništa jer Partizansko groblje nije u središtu grada.

''Ona je dio politike koja inspirira uništavanje ovakvih spomenika i ni od te razine vlasti u ovom trenutku ne možemo očekivati ništa. Nama ostaje da istrajavamo u nastojanjima da se ova civilizacijska tekovina sačuva, ali i da jasno znamo da su se oni svrstali na drugu stranu, kontra antifašizma. Vrijeme je da se stvari počnu otvoreno nazivati pravim imenom. Sa ovim stavovima idemo u međunarodnu javnost'', rekao je Đulić.

Tko (ne)brine o spomeniku?

Čini se kako su za Partizansko spomen groblje nadležne sve razine vlasti. Naime, iz Ministarstva nam je rečeno kako Partizansko spomen groblje u Mostaru ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, te kako je vlasništvo Grada Mostara koji i upravlja ovim kulturnim dobrom putem Agencije Stari grad Mostar.

Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika kažu kako je spomenik u nadležnosti Vlade, ali i da Grad Mostar treba brinuti o njemu.

''Iako je nadležnost Vlade Federacije BiH da skrbi o ovom nacionalnom spomeniku, nije razlog da i Grad Mostar ne sudjeluje u tome. Kada kažemo Vlada FBiH i resorne institucije mislimo na: Federalno ministarstvo za prostorno uređenje, Federalno ministarstvo za kulturu i sport te Zavod za zaštitu spomenika u sastavu ovog ministarstva. Bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade su dužne osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Povjerenstva. Vlade to i čine i u svojim proračunima osiguravaju sredstva za ovu namjenu. Međutim, zbog činjenice da je veliki broj kulturnih dobara porušen, a da se ostala dobra nalaze uglavnom u lošem stanju uslijed neodržavanja, nedostatak financijskih sredstava predstavlja veliki problem'', rečeno je za Bljesak.info iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Obnovljeno bude ponovo devastirano

Svi sugovornici se slažu u jednom, a to je da Partizansko spomen groblje treba pod hitno obnoviti.

Iz Komisije kažu kako su uočene nove devastacije i kako bez programa sa precizno navedenim aktivnostima i posebnom službom osiguranja nema rješenja problema. Iz Ministarstva se slažu s njima te kažu kako se sve obnovljeno se stalno i ponovno devastira, a da nitko, nikada,za to ne bude procesuiran.

''Dakle, dosadašnji način rada, sanacija štete po fazama, nije se pokazao efikasnim'', objašnjavaju iz Ministarstva.

Donacije za spomenik

Partizansko groblje u Mostaru je izgrađeno 1965. godine u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u.

Poslije rata 92/95. godina iz Proračuna Vlade Federacije BiH, a putem Transfera za obnovu kulturne i graditeljske baštine, Federalno ministarstvo kulture i sporta je izdvojilo do sada znatnu sumu sredstava za sanaciju ovog zaštićenog kulturnog dobra. Grad Mostar je iz svog Proračuna također izdvojio značajna sredstva, koja su trošena sukcesivno po fazama. Države, Kraljevina Norveške i Vlada Nizozemske su sa svojim donacijama sudjelovale u sanaciji spomenika.

Obnovljene su kamene ploče s imenima boraca, izgrađena je suvenirnica i portirnica sa ulaznom partijom. Sve obnovljeno se stalno i ponovno devastira, a da nitko, nikada,za to ne bude procesuiran.

Površina spomenika u konturama iznosi 5.276 m2, a površina uz objekt, zajedno sa fontanom iznosi 15.150 m2, dok se park - šuma prostire na još 20.000 m2.

Na samom spomeniku, prema podacima iz Ministarstva, pod travnjacima je 5.345 m2, od čega je na 6 terasa 1.326 m2. Cvjetne površine iznose 2.950 m2, a grmovi se prostiru na 1.865 m2.

Dakle radi se o monumentalnom spomen parku, izuzetnog gradskog pejzaža za čije održavanje je potrebna veća suma novaca.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj od 19. do 23. siječnja 2006. godine, donijela Odluku o proglašenju “Graditeljske cjeline – Partizansko spomen-groblje u Mostaru” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Tragovi destrukcije

Radovi izvedeni tijekom 2005. godine samo su djelomično popravili opće stanje kompleksa, tako da su i danas vidljivi tragovi destrukcije.

Na spomeniku se trenutno mogu razlikovati deformacije na kaldrmi, oštećenja na potpornim i obložnim zidovima, oštećenja na oblozi zidova od kamena, oštećenja uslijed prodiranja vode u zidove, nestatička oštećenja, oštećenja vodovodne i kanalizacijske instalacije, oštećenja elektroinstalacije javne rasvjete i oštećenja i promijenjeno stanje zelenih površina.

Bogdanović: Gradio sam spomenike koji ne liče na spomenike

Partizansko spomen groblje izgradio je, u vremenu obnove i rekonstrukcije koja je nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović.

''Ja sam gradio spomenike koji ne liče na spomenike. Nisam ih ni zamišljao kao spomenike. Spomenici podsjećaju na muku, na patnju, ali ništa ne definiraju, pogotovo ne u propagandnom smislu. Razbio sam socrealističku formu spomenika i ruski utjecaj tih godina, veoma proširen i prisutan u Jugoslaviji. Ja sam radio kontemplativne igrarije'', izjavio je Bogdanović 2007. godine, tri godine prije smrti.

Kopirati
Drag cursor here to close