Interaktivna memorija Borisa Orenčuka otvorena u Vrbi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Peta samostalna izložba mostarskog umjetnika Borisa Orenčuka otvorena je u utorak 20.8.2019. u širokobriješkoj Galeriji ''Vrba''.

Izložba je postavljena pod nazivom ''Interaktivna memorija'' i okupila je ljubitelje likovne umjetnosti i potvrdila koncept njegovog prepoznatljivoga stvaralaštva.

Povjesničarka umjetnosti Ana Filipović, koja je napisala predgovor izložbi istaknula je prepoznatljivi rad umjetnika i naglasila:

''Suvremena umjetnost nerijetko se nađe u prilici gdje različite pojavnosti postavlja u određene kontekste - oblike iz kojih cvjeta, curi, rasipa se ili u kojima trune, podliježe manipulacijama samoga vremena baš zbog svoje tautološke prirode u čijem uskom krugu pronalazimo izvore pokreta prema slobodi.

U deficitu samokritičnosti suvremenog čovjeka samopotvrda postaje uvriježena ali i nedostatna.

Orenčuk se u kontaktu s disolucijom organskog materijala, recidivnim ponavljanjima oslobodio u prostoru u kojem nanovo egzistiraju njegove figure čija konstelacija i izbor prirodnog materijala u izradi s njih uklanjaju sve nepotrebne etikete.

Sustavan u izradi mukotrpno prizemljuje propadljivi materijal, svjestan dematerijalizacije i nužnosti propadanja, istovremeno u nastajanju i nestajanju. Iskrenom autorizacijom aktualizira opsesiju krpljenja procjepa koji iznose naizmjenično uglađene i titrave površine figura.

To su konstrukcije u kojima iz diferencijalnih perspektiva sagledavamo različite emocije, stanja bivanja, smjer vizuala koje autor ostvaruje bogatstvom veličina, mnoštvom tekstura i tonova, dostojanstvene ili krhke ovisno o poziciji promatrača, ne vezuju se za postojanje nego za zbivanje.

Istraživački pristup nove temelje polaže u platformu koja osigurava skulpturama opstojnost na više razina: cjeline od kore drveta u malom prostoru, raspadajuće individue, kao osipajuće dijelove cjeline izazvane stalnim ponavljanjem.

Antropološka asocijacija potražuje identitet kroz istovrijednu masu platforme, kružnu interakciju memorije kroz identičan materijal koji dominira nad formom.

Koncizni ''pokretni'' primjerci uspostavljaju kontakt kroz direkciju orijentiranu izvorom svjetla. Jednolični sinkronizirani tranzit predstavlja vizualizaciju dijaloga opterećenog globalnim promjenama koje utječu na čovjeka, ali na transformerskim licima opet nalazimo tragove mira što ih pripisujemo izučavanju djela starih majstora.

Autohtoni izvedbeni materijal nositelj je romantizirane etikete, nastao od kore takozvanih mostarskih platana involviran je u interaktivnu skupinu skulptura koje svojim postojanjem asociraju na nijemi marš drvenih građana koji korespondira s općom krizom suvremenosti.

Boris Orenčuk rođen je u Mostaru 13. srpnja 1989. godine. Srednju školu likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića na Odsjeku za kiparstvo završio je u Mostaru. Na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru završio je Odsjek likovnih umjetnosti – smjer kiparstvo.

Magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, također na Odsjeku za kiparstvo. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH / ULUBIH, Udruženja likovnih umjetnika “Format”/ ULUF i Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji / DHLU.

Dobitnik je nagrade Fondacije Slipičević iz domene likovnih umjetnosti u gradu Mostaru 2016. Sudjelovao je na kiparskoj koloniji i međunarodnom simpoziju skulpture Ostrožac, BiH 2014., međunarodnoj kiparskoj koloniji i simpoziju kiparstva Kornica, BiH 2016,2018, 2019, te na regionalnom projektu City Lab u Sarajevu i Mostaru, koji je realiziran od strane Bauhaus Universität/MFA programa ''Umjetnost u javnom prostoru i nove umjetničke strategije'' (Weimar).

Autor je četiri javne skulpture. Radovi mu se nalaze u fundusima Hrvatskoga doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru, Galeriji Vrba i Fondacije za scenske, likovne i muzičke umjetnosti BiH.

Ovo mu je peta samostalna izložba skulptura, a do sada je imao 34 skupne izlagačke aktivnosti.