paralelne zajednice
Islamska zajednica poduzima konkretne mjere: Raspuštaju se džemeti koji su rasadište ekstremizma
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini poduzela je konkretne mjere kako bi se što prije prekinulo postojanje paralelnih zajednica muslimana.
Lokalni mediji govore kako ovakve zajednice djeluju izvaninstitucionalno, a pokrenute su mjere protiv djelovanja samozvanih imama. Upravo ovakve zajednice su po procjenama sigurnosnih službi u BiH 'rasadnici terorista'
Obvezujući naputak
''Poglavarstvo Islamske zajednice u BiH poslalo je obvezujući naputak svim glavnim imamima u zemlji, da u svojim muftijstvima obave razgovore s organizatorima i predvodnicima "paradžemata" te ih upozore na to da je njihovo djelovanje štetno za islam i muslimane u BiH'', prenosi Slobodna Dalmacija. Inače, u ustroju islamske zajednice džemat je ekvivalent župi.
"Dnevni avaz" donio je presliku takvog naputka, kojega je u ime Islamske zajednice u BiH potpisao tuzlanski muftija Vahid Fazlović, na temelju zaključaka što su ih donijeli reis Husein Kavazović i sve muftije.
U tom je dokumentu imamima pojašnjeno kako su obvezni do kraja siječnja obaviti razgovore s "organizatorima i predvodnicima paradžemata".
"Nužno je ukazati im na štetnost njihova djelovanja te zatražiti od njih da odmah, a najkasnije do kraja veljače 2016. godine prestanu s održavanjem i organiziranjem vjerskih aktivnosti u objektima koje koriste kao mesdžide (mjesta za molitvu), a koji nemaju odobrenje za rad ovlaštenog tijela Islamske zajednice u BiH", stoji u pismu imamima.
Također im je poručeno da organizatorima paralelnih vjerskih institucija ponude uključivanje u rad zakonitih i redovitih džemata.
Izolirane zajednice regrutiraju
Uz džemate, koje vode imami koje je imenovala službeno priznata Islamska zajednica u BiH, u toj zemlji postoje i oni koje vode samozvani učenjaci i imami, uglavnom propovjedajući radikalna islamistička stajališta bliska vehabijskoj struji.
Riječ o izoliranim zajednicama, a procjena sigurnosnih službi u BiH je da se baš iz njih regrutiraju osobe za terorističke aktivnosti.
Jedna od takvih izoliranih zajednica bila je i ona u Bužimu kod Bihaća, koju je predvodio Husein Bilal Bosnić.
Bosnić je potkraj 2015. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog poticanja na terorizam i novačenje mladića iz BiH za priključenje terorističkoj organizaciji Islamska država.
Jednom takvom "samoorganiziranom" džematu pripadao je i Emir Omeragić, koji je u studenom 2015. godine u Sarajevu ubio pripadnike oružanih snaga BiH Armina Salkića i Nedeljka Radića.