Ispod stećka pronašli bezglavi kostur sa zlatnim plaštom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U nekropoli u Kopošiću blizu Ilijaša kod Sarajeva pronađen je kostur s brokatnim plaštom od teške svile protkane nitima zlata i srebra. Prepostavlja se kako su stećci u Kopošiću postavljani od kraja 14. do početka 15. stoljeća. Pod njima su bili sahranjeni pripadnici visokog sloja srednjovjekovne vlastele, najvjerojatnije iz obližnjeg srednjovjekovnog grada Dubrovnika s kojim čini kulturno povjesnu cjelinu koja je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom.

Skupina entuzijasta s područja Ilijaša predvođena Pericom Mijatovićem i Jozom Jozićem već dugo radi na promidžbi nekropole Velikog kneza bosanskog Batića, jer ona sadrži jedan od najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini.

Tim istraživača, predvođen magistrom arheologije, asistentom na katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Edinom Bujakom, već nekoliko dana vrijedno radi na iskopavanju nekropole u Kopošiću, gdje su došli do vrijednih i značajnih iskopina.

"Đoko Mazalić ove stećke, poslije onog iz Zgošće kod Kaknja, naziva najljepšim bosanskim stećcima i oni to zaista i jesu, budući je njihova izrada reprezentativna. Ovo su stećci veoma značajnih ljudi, obični ljudi naravno nisu mogli imati ovako raskošne stećke, u pitanju je tzv. oblik kneževskih stećaka", kazao je u razgovoru
za Klix.ba Edin Bujak.

On je pojasnio kako imaju zabilježene podatke o tome kako je stećak kneza Batića već ranije bio pomjeran, kada je opljačkan. još 1891. godine.

"Ipak, nismo znali kako je jedan pored njega, moguća grobnica njegove supruge Vukave, također opljačkan, to smo saznali tek kad smo ga pomjerili. Pokazalo se kako su ušli sa strane, tw je stećak ostao na mjestu", pojasnio je prof. Bujak.
Srećom, jedan od stećaka je ostao na svom mjestu i nije bio pomjeran, a u njemu su došli do spektakularnog otkrića veoma važnog za srednjovjekovnu povijest i arheologiju. Ispod stećka je pronađen kostur s brokatnim plaštom.

"Prošlo je 600 i više godina, a mi danas ovdje imamo iznimno rijedak slučaj da se jedan takav plašt sačuvao kroz toliko vremensko razdoblje. Iznimno su rijetki i vrijedni nalazi kao što je ovaj, jer se samo u iznimnim okolnostima sačuva jedan plašt kao što je ovaj. Izrađen je od brokata, to je teška svila koja je protkana nitima zlata i srebra, što govori o visokom rangu i značaju osobe koja je tu bila sahranjena", kazao je Bujak za Klix.ba.

Posmrtni ostaci kneza iz vremena Tvrtka I?

Još jedan kuriozitet je kako je ta osoba sahranjena bez glave, što znači kako je ili poginuo u nekoj borbi, pa njegovo tijelo ovdje dopremljeno bez glave, ili je pak po kazni izgubio glavu.

"To su dvije najlogičnije pretpostavke, a mi ćemo sad kroz povijesne izvore pokušati provjeriti koja je osoba iz ovog roda tako stradala i pokušati doći do njegovog imena. Ranije se pretpostavljalo kako je ovo grob Mirka Radojevića, oca kneza Batića, a sada treba provjeriti je li to tako. On je bio značajnija osoba i od samog kneza Batića jer je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I, što samo još više svjedoči o značaju i rangu osoba koje su ovdje sahranjene", pojasnio je Edin Bujak.

Arheološka istraživanja trebaju provjeriti odnos grobova sa stećcima, te suvremenim genetičkim analizama pokušati ustanoviti njihovo srodstvo, kao i njihove eventualne veze s drugim pripadnicima srednjovjekovne bosanske vlastele. Pored toga, pokušat će se utvrditi precizna starost grobova, a uz pomoć analiza izotopa i njihov način prehrane.

"Svi stećci su bili potonuli u zemlju, a sada se vide i ukrasni detalji koji se ranije nisu vidjeli. Kad se završe iskopavanja, sav teren će biti niveliran i oni će doći na površinu onakvi kakvi su bili u trenutku kada su postavljeni, a svi posjetitelji će imati prigodu vidjeti ih u punom sjaju", naveo je Bujak za Klix.ba.

Konzervacija u zemaljskom muzeju

Čim je istraživačka ekipa pronašla plašt, kontaktirala je konzervatoricu iz Zemaljskog muzeja, magistricu Azru Bečević Šarenkapu, stručnjakinju za zaštitu tekstila.

Ostaci plašta se trenutno nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i radi se na njihovoj konzervaciji koja će trajati nekoliko mjeseci, nakon čega će biti predstavljeni javnosti.

"Plašt je napravljen od srme, vlakna koje ima jezgru od svile ili pamuka, u ovisnosti od toga iz kojeg je razdoblja. Oko njega se spiralno motaju lamele od zlata, odnosno legura zlata u različitim postocima i možda ćemo na osnovu daljih analiza moći doći do točnijeg razdobja iz kojeg potječe", pojasnila je za Klix.ba konzervatorica Azra Bečević Šarenkapa.

Zlato kao plemeniti materijal ne korodira i čuva tkaninu, a pretpostavlja se kako je u ovom slučaju u pitanju vjerojatno veći postotak zlata. Ipak, tkanina je poprilično mekana i oštećena, jer se radi o razdoblju od blizu 600 godina.

"Ovo je jedan od većih fragmenata koji je pronađen u BiH, pogotovo u uvjetima u kojima se našao. Tekstil kao organski materijal može se zadržati u nekim ekstremnim uvjetima, ali ovo je specifična situacija. Sudjelovati u jednom ovakvom projektu je neopisiv, savršen i neponovljiv osjećaj", kazala je Bečević Šarenkapa, koja je dva i pol dana provela u grobnici pod zemljom iskopavajući ovu delikatnu tkaninu.