Ivan Lovrenović u središtu 'Šopovih dana na Plivi'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tradicionalna pjesnička manifestacija Šopovi dani na Plivi, koja je posvećena „najdražesnijem pjesniku“, i to njezino jubilarno 20. izdanje, bit će održano od 6. do 15. listopada u Jajcu u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak podružnice Jajce. Središnji gost ovogodišnjih Šopovih dana na Plivi jest suvremeni bosanskohercegovački pisac i urednik Ivan Lovrenović.

Lovrenović će se predstaviti na Središnjoj književnoj večeri koja će se održat u petak, 8. listopada 2021. godine u Domu kulture u 19 sati. Ivan Lovrenović je osoba koja je osobno poznavala Nikolu Šopa te imala susrete s njim. O Šopovom životu i susretima s njim Lovrenović će, uz druge sudionike, govoriti i na Okruglom stolu koji će biti posvećen liku i djelu Nikole Šopa.

Ivan Lovrenović rođen je u Zagrebu 18. 4. 1943. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić gradu, gimnaziju i filozifski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. U „Veselinu Masleši“ i u Svjetlosti pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.

Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Européen itd. Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux.

Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene – izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka. Do 2019. objavljeno deset svezaka.