Javna rasprava u Mostaru: Bosanska država i 'mržnja iz susjedstva'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U ponedjeljak, 30. srpnja, je u Centru za kulturu Mostar održana Javna rasprava „Bosanska država u vidicima osporavanja i obnova“ koju je spomenuta institucija oganizirala zajedno sa Centrom za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna, a u okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“.

''Cijela povijest bosanskog naroda i njegove države u gotovo 1000 godina je neprestani pokušaj razaranja te države i tog naroda, te njihova obrana'', kazao je Rusmir Mahmutčehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, dodajući da knjiga koja je povod za večerašnji razgovor nosi naziv „O antibosanstvu: Muke života u tuđim predstavama“.

''Naime, kad sve to saberete, šta se događalo sa ovim bosanskim narodom, sa njegovom državom, možete zaključiti da, ipak, taj narod ima neku unutrašnju snagu. On se odupro brojnim pritiscima izvana i iznutra i on se danas nalazi na velikoj raskrsnici. Radi se o tome hoće li obnoviti svoju svijest o sebi kao kulturnoj, političkoj, ekonomskoj posebnosti, kao narod koji ima sve razloge da postane politički osviješten, da preuzme sudbinu u svoje ruke , da se oslobodi brojnih predrasuda, kakve su, recimo, traženje podrške od sila izvana, prije svega od iluzija orijentalizma, fundamentalizma koji su de facto otrovi za taj narod.“, objasnio je Mahmutčehajić.

Istaknuo je da je ovo prvi razgovor o spomenutoj knjizi, te naglasio da ''cijela naša slika, koja nam je nametana o tim neprijateljskim poduhvatima o našoj zemlji, našem narodu, o religijskoj pluralnosti naše zemlji, o nacionalizmima kao o načinima razaranja ove zemlje, je tema večerašnjeg razgovora i o tome treba neprestano razgovarati''.

''Stanje u našoj zemlji i u našem društvu danas je krajnje teško. Ono je rezultat zbrke i nerazumijevanja među nama i našim ljudima. Osviještenja ili otkrivanja Bosne kao predragocjene vrijednosti je na nama, neće nam to niko dati. Dugo vremena, kroz gotovo 2 stoljeća, nacionalizmi su Bosnu pretvarali u nešto što nema budućnost. Moje duboko uvjerenje je da je Bosna zemlja raskošne pluralne kulture. To je zemlja koja pripada njenim katolicima, pravoslavcima, muslimanima, židovima, romima, svima onima koji tu žive. Oni su danas između sebe razdijeljeni, sukobljeni, i njihova budućnost je jedino u tome da se nađe okvir u kojem će oni graditi tu budućnost.“, poručio je predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, Rusmir Mahmutčehajić.

Taner Aličehić, predsjednik Centra za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna, rekao je kako je ''bosanska ideja je strahovito moćna ideja''.

''Ona je uvijek bila brana i prepreka svim fašistoidnim idejama i nacističkim pokretima na ovom području. Bosanska ideja je uvijek bila rasadnik svega onog pozitivnog na ovim prostorim. Svjesni smo da se nalazimo ukliješteni između dvije ideologije, dva nacionalna pokreta koja su više zasnovana na mržnji. Bosanstvo je ljubav  i to je uvijek bio jedini naš način da odgovorimo tim mržnjama koje dolaze iz susjedstva“, istakuo je Taner Aličehić.

Osim Aličehića i Mahmutčehajića, u raspravi su sudjelovali Ajet Arifi vlasnik i urednik izdavačke kuće Connectum, Sonja Biserko predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, Senadin Lavić profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Desmond Maurer predsjednik Centra za proučavanje povijesti Međunarodnog foruma Bosna, Esad Zgodić profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.