Jerković: Povelja Kulina bana je rodni list bosanske državnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U starom gradu Srebreniku danas je otvorena izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva 'Bosna u vrijeme Kulina bana'.

Šesnaest eksponata govore o vremenu srednjovjekovne bosanske države i njenom vladaru Kulinu banu koji je na današnji dan 29. kolovoza 1189. napisao čuvenu Povelju Kulina bana, čiji se originali čuvaju u Dubrovačkom arhivu i u Senkt Petersburgu.

Govoreći o značaju Povelje Kulina bana direktor Arhiva Federacije Adamir Jerković je kazao da je to prvi diplomatski akt i rodni list bosanske državnosti napisan na narodnom bosanskom jeziku.

''Podsjećajući na Kulina bana mi svjedočimo našu tisućugodišnju povijest i optimizam koji je vladao na bosanskom dvoru u pogledu budućnosti države. U postupku Kulina bana koji se morao odreći bogumilstva 1203. treba promatrati bosansku mudrost da se ne udara glavom o tvrd zid ako to neće donijeti nikakav rezultat. Pametnije je bilo čekati, odreći se jedne ideje zbog najvažnijeg interesa, očuvanja države'', rekao je Jerković.

Dodao je da tako ''mi danas s mudrošću moramo pristupati aktualnoj bosanskoj i europskoj stvarnosti, svjesni da nekada treba negdje popustiti, nekada negdje zategnuti, sve dok ne dođemo do željenog cilja''.

''A željeni cilj je Bosna i Hercegovina, slobodna zajednica ravnopravnih naroda koji žive i rade u njoj'', rekao je između ostalog, Adamir Jerković, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, podržavši ideju da se Kompleks Starog grada Srebrenika pretvori u spomen državnosti Bosni i Hercegovini.

U prigodnom programu posvećenom Kulinu banu govorili su još direktor Preporoda u Srebreniku Nermin Tursić, Edib Mutapčić i Mirza Suljagić, koji su zahvalili Arhivu Federacije za pomicanje nezavisne i slobodne Bosne i Hercegovine.

Sva trojica su istakli da je Bosna još u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara.

Izložba 'Bosna u vrijeme Kulina bana', čiji je autor Admir Hadrović, biće narednih dana prenesena u Dom kulture Srebrenik kako bi je vidjelo što više ljudi, priopćeno je iz Službe za odnose sa javnošću Arhiva Federacije BiH.