Kako je VIII. dalmatinski korpus oslobodio Mostar u veljači 1945. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novi broj tiskanog magazina Vojna povijest (VP) koji izlazi u izdanju Večernjeg lista donosi opširni prikaz borbi za Mostar u veljači 1945. godine, kao i o likvidaciji mostarskih franjevaca od komunističke OZNE.

Novi broj VP-a možete potražiti na kioscima od utorka 5. siječnja. U nastavku možete pročitati dio teksta.

Do okončanja Kninske operacije, odnosno do kraja prve polovice prosinca 1944., bojište ispred Mostara i Nevesinja bezuspješno su opsjedale postrojbe 29. hercegovačke divizije te postrojbe 9. dalmatinske divizije, angažirane u napadu na Široki Brijeg. Stanje na bojištu ostalo je nepromijenjeno sve do operacije ''Bura'', prodora njemačkih i oružanih snaga NDH 27. siječnja 1945. prema Ljubuškom, Vrgorcu, Čitluku, Čapljini i Metkoviću.

Njemačka vojska i postrojbe NDH u dva su dana vojnih djelovanja osvojile mjesta Ljubuški, Čitluk i Čapljinu.

Nedugo zatim Vrhovni stožer izdao je zapovijed VIII. dalmatinskom korpusu da s glavninom svojih snaga (26. i 19. divizijom, oklopljenim i samokretnim postrojbama, tj. 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom) krene prema Hercegovini te zajedno sa 9. dalmatinskom divizijom, koja je boravila u Hercegovini, i 29. hercegovačkom divizijom osvoji Široki Brijeg i Mostar.

Snage NOVJ-a potisnule su dijelove Oružanih snaga Njemačke i Oružanih snaga NDH iz Čapljine i Čitluka te su 4. veljače zauzeli Ljubuški.

Sutradan, 5. veljače, stožer VIII. dalmatinskog korpusa naredio je izvođenje napada na Široki Brijeg (6. veljače). Okosnicu napada na Široki Brijeg činila je 26. dalmatinska divizija. U borbama tog dana partizani nisu uspjeli zauzeti Široki Brijeg. Sutradan, 7. veljače, partizani su ovladali Širokim Brijegom kasno uvečer. Dio oružanih snaga Njemačke i NDH povukao se prema Mostaru i utvrdio na pravcu Keveljavača – Miljkovići – s. Varda, k. 331, k. 262 – Jasenica – Rodoč. Ovim rasporedom obrane planirali su učvrstiti svoju obrambenu crtu s juga.

Ako se Mostar nađe pred osvajanjem, ostavljen je slobodan pravac prema Jablanici i Konjicu da bi se mogli povući. Snage NOVJ-a vodile su neprekidne borbe s njemačkim snagama i postrojbama NDH od zapadnog prilaza do južnog prilaza grada.

Dalje od crte bojišta, u Čitluku je 9. veljače održan sastanak zapovjednika 29. hercegovačke divizije i 19. dalmatinske divizije, kao i načelnika Stožera VIII. dalmatinskog korpusa (potpukovnik Ante ''Toni'' Biočić) na kojem je zaključeno da se radi osvajanja Mostara 12. hercegovačka brigada u operativnom smislu podčini zapovjedniku 19. dalmatinske divizije te da se pojačaju napori oko likvidiranja obrambenih položaja njemačke vojske i oružanih snaga NDH u tjesnacu između Mostarskoga blata i Neretve radi napada na Mostar s južne strane.

Vodile su se neprestano borbe ispred Varde, u područjima sela Gornje i Donje Jasenice. U tim borbama nije došlo do znatnijih pomicanja crte bojišta. U ''zapovijedi štaba VIII. korpusa NOVJ-a od 12. veljače 1945. štabovima podčinjenih jedinica za oslobođenje Mostara'' naređen je napad na Mostar iz smjera triju kolona, desna, srednja i lijeva. Desna kolona, koju čine postrojbe 19. dalmatinske divizije, bez jedne brigade, s pridodanom 12. hercegovačkom divizijom i jednim brdskim topničkim sklopom ima zadatak napasti Mostar s južne strane pravcem Čitluk – Varda – Mostar.

Desna granica, zona djelovanja selo Bačevići, zaključno rijeka Neretva – selo Luka, selo Bjelužina, sve isključno. Lijeva granica zone djelovanja Ljuti Dolac – Ponor – selo Varda – selo Donja Kozica – Orlovac, k. 473 – selo Razlomište. Desna veza sa 29. hercegovačkom divizijom, lijevo sa 26. dalmatinskom divizijom.

Zatim srednja kolona, koju čine 26. dalmatinska divizija, zajedno sa 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom ima zadatak napasti Mostar sa zapadne i sjeverozapadne strane pravcem selo Donji Polog – Mostar. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja desne kolone. Lijeva granica zone djelovanja, selo Grabova Draga – Jastrebinka, k. 1139 – selo Poradok – selo Orlac – k. 246.

Zatim posljednja, lijeva kolona, koju čini 9. dalmatinska divizija, ima zadatak odsjeći neprijateljske obrambene položaje oko Mostara, od zaleđa na sjever na liniji Raštani – sela Drežnica. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja srednje kolone, uključeno i selo Raštani. Lijeva granica zone djelovanja planina Čabulja – Drežnica, uključeno.

U napadu na Mostar sudjelovalo je zrakoplovstvo NOVJ-a. Okosnicu napada na Mostar činila je 26. dalmatinska divizija s pridodanim postrojbama 1. tenkovske brigade i 1. teške motorizirane artiljerijske brigade VIII. dalmatinskog korpusa.

Postrojbe 29. hercegovačke divizije, njezina 10. brigada dobila je zadatak osvojiti Nevesinje, 11. brigada djelovala je prema Konjicu kako bi spriječila dolazak njemačkih pojačanja iz Sarajeva prema Mostaru, a 13. je brigada imala zadatak razbiti njemačku obranu na pravcu Buna – Blagaj te prodrijeti lijevom obalom Neretve u Mostar. 14. hercegovačka brigada imala je zadatak prodrijeti preko Donjeg i Gornjeg Zimlja u Bijelo Polje kako bi ugrozila povlačenje Njemačke vojske i postrojbi NDH iz Mostara dolinom Neretve prema Konjicu.