Kako ljudi postaju religiozni?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Profesor Strven Rice, psiholog Sveučilišta u Ohiu, tvrdi da bi to moglo objasniti zašto je najveći broj svjetskih religija tako kontradiktoran.

On smatra kako se religija mora svidjeti različitim tipovima ljudi, kako bi bila uspješna. Dakle, ljudima koji su skromni i tihi, možda se dopada ideja svemoćnog boga, dok je onima koji su ambiciozni i prodorni primamljivija ideja da nas je Bog stvorio po svom liku.

''Nije važno postoji li Bog , ili ne, jer je cilj religija ispunjavanje naših osnovnih želja'', smatra Rice, piše Daily mail.

''Ako želite graditi religiju, treba vam mnogo sljedbenika i morate odgovoriti na želje svakog od njih. Ako inzistirate na tome da je jedini način da dođete do Boga kroz meditaciju, onda ekstrovertne osobe neće željeti slijediti vas, dok ćete u suprotnom odbijati introvertne. Morate imati religiju koja se uklapa u vrijednosti raznih ljudi.''

Rice smatra kako su raniji pokušaji da se religija objasni kroz psihologiju bili suviše uski, jer su bili fokusirani na moralni okvir, ili način na koji se ljudi nose sa smrću.

U novoj knjizi 'The 16 Strivings for God' on kaže kako religije istovremeno ispunjavaju 16 osnovnih ljudskih težnji – radoznalost, prihvaćanje, obitelj, čast, idealizam, neovisnost, red, fizičku aktivnost, moć, romansu, spasenje, društveni kontakt, hranu, status, mir i osvetu.

On je rekao da, iako svi imaju te osnovne težnje, doživljavaju ih na različit način, pa su i njihove motivacije drukčije, prenosi B92.

Raice je ispitao 100.000 ljudi kako bi otkrio na koji način doživljavaju život.

''Analizirali smo oko 270 različitih religioznih uvjerenja i praksi i načine na koje se oni povezuju s osnovnim ljudskim težnjama. Mislim da je sve vezano za religiju izraz jedne od 16 težnji, ili kombinacije više njih. Primjerice, ako ste ekstremno ambiciozni, svidjet će vam se ideja da postoji tvorac svega što nas okružuje, jer to znači da postoji vrhunsko i nenadmašno postignuće. S druge strane, ako se kajete zbog nečega, za vas će vrijediti verzija osvetoljubivog Boga. Ista ta verzija odbit će nekoga tko je po prirodi mirotvorac. Oni će više voljeti Boga koji okreće drugi obraz'', smatra Rice.

Razlike u individualnim željama također mogu objasniti zašto neki ljudi prihvaćaju određene religije. Recimo, tradicija jedinstva unutar kršćanskih crkava i promatranje vjernika kao stada privlači ljude koji teže obiteljskom životu.