Tekst članka se nastavlja ispod banera
Institucije kulture i umjetnosti u Mostaru već odavno rade u „izvanrednim okolnostima i uvjetima“, u prvom redu one kojima su osnivači Grad Mostar i Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i koje produciraju i proizvode vlastite kulturno-umjetničke sadržaje poput Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, Narodnog pozorišta, Simfonijskog orkestra, Muzičkog centra Pavarotti te Lutkarskog kazališta, Pozorišta lutaka i Muzeja Hercegovine.
Sve ovo dokazuju i izvještaji samih institucija koji su podneseni Gradskom vijeću Mostara. Za razliku od ovih koje proizvode kulturno-umjetničke sadržaje, HDHS Kosača, Centar za kulturu Mostar, Kulturni centar Potoci i Kulturni centar Blagaj, posluju 'pozitivno' premda se njihova djelatnost uglavnom svodi na najam i ustupanje prostora drugim organizacijama i pojedincima – od političkih stranaka, vjerskih prijema, glazbenih, kazališnih i drugih izvedbenih umjetnosti.
Bljesak.info je imao uvid u izvještaje 12 institucija na području Grada Mostara, a ovo su najvažnije stvari koje trebate znati o njihovom radu.
Kosačin izvještaj: Djelatnicima regresi, božićnice i jubilarne nagrade, a za humanitarne svrhe 100 KM
Kosačin izvještaj o radu i poslovanju za 2021. godinu dokazuje da je najviše novca 'otišlo' na plaće i doprinose djelatnika, njih čak 13 i to u iznosu od 303.532, 58 KM.
Prošle, 2021. godine, Kosaču je Grad Mostar financirao iz Proračuna sa 558.355 KM, a 2020. su od Grada dobili 453.816 KM.
Prihodi i rashodi HDHS Kosača se relativno 'prate', međutim, zanimljivo da je ova institucija nešto manje od 50 tisuća KM 'dala' za ugovore o djelu, bez da je jasno s kim su i za koje poslove ugovori o djelu uopće potpisani.
Nejasno je, također, i po kojem osnovu HDHS Kosača uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje članovima vlastitog upravnog vijeća.
Osim toga, njihovim se djelatnicima isplaćuju božićnice i regresi, pa čak i famozne 'jubilarne nagrade' koje već godinama ne uplaćuje svojim djelatnicima/državnim službenicima nijedna institucija kojoj su osnivači gradovi, općine, kantoni, Federacija ili država BiH. Na božićnice, regrese i jubilarne nagrade potrošeno je 7 200 KM.
Nešto više od 30 tisuća KM uloženo je u popravku same zgrade, bez da je, također, navedeno o kakvim se to popravcima radi.
Zanimljivo je i da Kosača ima savjetnika za kulturno-umjetnički program, premda ta institucija ne producira vlastite sadržaje, nego uglavnom iznajmljuje prostor za održavanje takvih događaja, premda im je Grad Mostar dotirao prošle godine 55 tisuća KM za kulturne događaje.
Svih ovih godina nije javnosti poznati na koji način i prema kakvim se pravilima određuje cjenik najma Kosačine velike, ali i drugih dvorana, kao što nisu poznati ni dužnici.
U protekloj je godini, prema izvještaju, ravnatelj Kosače, na usluge medija, prema izvještaju potrošio 3780 KM, a na troškove reprezentacije (restorani) 3 656 KM.
Prošle su godine iz Kosače 500 KM uplatili na ime 'novčane pomoći ugroženima', bez da se, također zna, kome, te 100 KM u humanitarne svrhe.
Centar za kulturu Mostar: Uspjeh – prostor za cijepljenje
Centar za kulturu Mostar, prema izvještaju, ima 15 zaposlenih, od čega je 13 osoba zaposleno na neodređeno vrijeme, te jedna na određeno vrijeme i samo jedna kroz nedavni program zapošljavanja Zavoda za zapošljavanje HNK.
Na plaće 'ide', prema izvještaju, oko 227.532 KM, a rashodi su oko 434 tisuće KM. Za materijal i usluge, iako je nije navedeno nikakav materijal, a ni kakve usluge, Centar za kulturu je potrošio oko 188 tisuća KM. Iz proračuna su dobili oko 326 tisuća KM, a grant sredstava iznose oko 113.000 KM.
U izvještaju su se hvalili da su za vrijeme pandemije korona virusa u svojim prostorijama omogućili cijepljenje građana Mostara protiv korona virusa, te da će u narednom razdoblju pokušati producirati vlastite kulturno umjetničke sadržaje i ostvariti suradnje na međunarodnoj razini.
Kulturni centar Potoci: Dva zaposlena traže još novaca iz Grada
Iz izvještaja Kulturnog centra Potoci vidljivo je da ova institucija ima samo dvije zaposlene osobe – direktora i njegovog 'pomoćnika' i da im je iz Proračuna donirano oko 160.000 KM.
Uprihodovali su čak 158.281 KM. Od Grada Mostara, u izvještaju, traže zapošljavanje još jedne osobe na neodređeno koja bi bila zadužena za održavanje reda i higijene, kao i povećanje tranše proračunskih sredstava.
Dom kulture Blagaj: Jedan djelatnik – jedan direktor
Dom kulture Blagaj se u izvještaju pisanom za Gradsko vijeće, hvalio kako prostorije daju nekim nevladinim udrugama bez financijske naknade, a vidljivo je i da posluju u plusu. Rashodi su im bili oko 52.407 KM, a od čega 20-ak tisuća KM ide na plaće djelatnika – samo jednog – direktora. U izvještaju od Grada Mostara traže zapošljavanje još minimalno dvije osobe. Naveli su i kako oko 30-ak tisuća KM ide na 'materijal i usluge' premda nije jasno navedeno, kao ni kod drugih, o kakvim se materijalima i uslugama radi. Kraj 2021. godine Dom kulture Blagaj je prema izvještaju dočekao sa 23.666 KM u plusu.
Muzej Hercegovine: Nužna je konzervacija ugroženih zbirki i novi depo
Muzej Hercegovine ima osam zaposlenih i na plaće i naknade zaposlenih dao je oko 180 tisuća KM, a prosječna neto plaća je 966 KM.
U izvještaju navode kako je ključno da im Grad Mostar pomogne u kontekstu nove zgrade Muzeja zbog proširenja kapaciteta rada, te da se u što skorijem roku mora osigurati konzervacija ugroženih zbirki koje ovaj Muzej posjeduje kao i novi depo.
MC Pavarotti: Sanacija zgrade i nabavka opreme prioriteti
Muzički centar Pavarotti kao jedan od glavnih problema ističe, prevelike režijske troškove, te apelira na pomoć u sanaciji zgrade što bi dovelo do njene veće energetske učinkovitosti.
Imaju 15 zaposlenih, a prosječna neto plaća direktora je 1.167 KM. Sanaciju i renoviranje prostora ističu kao nužnost zbog sigurnosti samih djelatnika, ali i činjenice da u njihovim prostorijama boravi i veliki broj djece i mladi.
Apeliraju na Grad Mostar da im povećaju grantove za nabavku opreme koja je dotrajala, a uglavnom traže sredstava koja bi im osigurala nabavke novih zvučnika, rasvjete, miksete.
Simfonijski orkestar: Nedostaje glazbenika
Simfonijskom orkestru, kao i mostarskim kazalištima/pozorištima o čemu je Bljesak.info ranije pisao, nedostaje – djelatnika. Kao što u kazalištima/pozorištima neće uskoro imati tko glumiti, tako Simfonijskom orkestru prijeti opasnost da neće imati tko svirati.
U izvještaju navodi da najviše novca odlazi na prihode glazbenike od kojih je samo šest zaposleno na neodređeno vrijeme, dok Sarajevska filharmonija ima između 55 i 60 glazbenika zaposlenih za stalno. Nema kritičnog broja glazbenika za formiranje Gudačkog sastava koji bi, kako navode, trebao imati barem 19 glazbenika. U prošloj su godini ostvarili samo 1.400 KM 'prihoda' i to od privatnih sponzora.
Glazbeni arhivar je, zanimljivo, prošle godine veći dio radio neplaćano i to na vlastiti zahtjev.
