Kako zloupotrijebiti kolektivnu memoriju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sarajevu je večeras, u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta, upriličena tribina o temi "Zloupotreba kolektivne memorije i posljedice". Uvodničari su bili Dino Abazović i Midhat Kapo.

Kolektivna memorija je društveni konstrukt, kazao je Kapo dodajući da je to nešto što nije naše osobno sjećanje, te da uvijek i jedno funkcionira unutar interakcije jedinki u društvu.

''Ona sama po sebi gotovo je neodvojiva od instrumentalizacije neke političke ideologije i uvijek se kreće u okvirima nekog poznatog simboličnog sustava. Ono što je danas kolektivno sjećanje već sutra može postati sastavni dio jedne političke ideologije'' rekao je Kapo.

Naveo je da je posebno za političke elite bitno da upravljaju kolektivnim sjećanjem, te da je u svakom društvu sjećanje uvijek vruća politička i ideološka tema.

Pri tome, kako je kazao Abazović, ne govorimo o nečemu što se mora kontekstulizirati u pluralu jer ovdje žive različite memorije i one nisu samo specifičnost suvremenog doba nego se radi o tome da imaju i dublje povijesne korjene.

Na jednoj strani je političko pamćenje koje se nameće kroz institucije, kurikulume, obrazovanje, a na drugoj je živo socijalno pamćenje koja je najčešće u suprotnosti s institucionalnim ili političkim pamćenjima.

Abazović je kazao da sam društveni kontekst određuje do koje će mjere jedno ili drugo sjećanje, odnosno pamćenje nadvladati. Pri tome treba znati "da je socijalno pamćenje kraćeg vijeka, ono traje dvije ili tri generacije, a političko ima tendenciju da se preko institucija, obrazovanja i ideologije etablira u kanon".

''Ukoliko se ne možemo dogovoriti da znamo šta je istina, sigurno znamo razagnati laž i u tom smislu, dakle ukazivati na laž, već je jedan dobar način da se borimo protiv zloupotrebe pamćenja'' kazao je Abazović.

Večerašnja tribina održana je u sklopu ciklusa posvećenog temi "Zlo nasilja u etničkim sukobima".