Velikan Hrvatskog proljeća
Klub Sinjana uputio peticija za imenovanje ulice ili trga po Marku Veselici
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Klub Sinjana Zagreba obnovio je svoju incijativu da Grad Zagreb imenuje ulicu ili trg po Marku Veselici.
U sklopu inicijative za imenovanje trga ili ulice imenom dr.sc. Marka Veselice u Gradu Zagrebu, Klub je uputio peticiju svim Hrvatima u Hrvatskoj i dijaspori, te moli za podršku u realizaciji inicijative.
"Obzirom da iduće 2021. godine slijedi velika i važna obljetnica za cijelu Hrvatsku 1971 – 2021, 50 godina Hrvatskog proljeća, mišljenja smo da bi Grad Zagreb do tada trebao biti počašćen imenovanjem trga ili ulice imenom Marka Veselice, velikana hrvatske političke misli i djela".
Ovu inicijativu Klub Sinjana Zagreba podnio je prije dvije godine Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a tada su dobili informaciju kako je Odbor za imenovanja naselja, ulica i trgova Marka Veselicu uvrstio u fond iz kojeg se određuju nazivi javnih površina.
"Vjerujem da će ova naša inicijativa ovoga puta uroditi plodom, što će svima nama, a vjerujem i većini hrvatskih građana konačno biti priznanje", poručuje predsjednik Kluba Sinjana Davor Varenina.
Marko Veselica - 'hrvatski Mandela'
Marko Veselica, istaknuti hrvatski ekonomist i političar kojega su zbog angažmana i zatvaranja u vrijeme Hrvatskog proljeća proglasili 'hrvatskim Mandelom'.
Kao istaknuti sudionik Hrvatskog proljeća pod optužbom za "hrvatski nacionalizam" uhitile su ga jugoslavenske komunističke vlasti i 1972. godine i osuđen je na višegodišnji zatvor. Za Amnesty International bio je "zatvorenik savjesti".
U svojim se istupima prije zatvaranja zalagao za tržišnu ekonomiju te za veću samostalnost i državnost Hrvatske. Po izlasku iz zatvora bilo mu je zabranjeno javno istupanje te je ponovno 1981. uhićen i osuđen na zatvor zbog potpisivanje peticije kojom se tražilo puštanje političkih zatvorenika te intervjua njemačkom "Der Spiegelu" pod naslovom “Hrvatsko pitanje – smrtna bolest Jugoslavije”.
Sveukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo više 12 godina, a nakon izlaska nije htio pobjeći iz SFRJ u emigraciju jer bi ga, kako je rekao prijateljima, ubili jugoslavenski agenti.
Krajem 1980-ih sudjelovao je u osnivanju HDZ-a, a kasnije je osnovao i Hrvatsku demokratsku stranku, zajedno s bratom Vladom i Ivanom Gabelicom, a potom osniva i Hrvatsku kršćansko-demokratsku uniju.
Bio je zastupnik u Hrvatskog saboru od 1995. do 2000. godine.