Kočerin: Izgrađena Aleja hrvatske ćirilice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Aleja hrvatske ćirilice'' izgrađena je tako što je na pet mjesta uzduž lokalne ceste Kočerin – nekropola Lipovci izgrađeno pet postaja na kojima je postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih, slova hrvatske ćirilice.

Veličina slova je: širina 1 metar, visina 1,4 metra, a debljina slova je 25 cm. Površina slova izgleda kao što izgleda ručno klesani kamen. Kamen od kojega su klesana slova je „rujan“ iz kamenoloma u okolici Kočerina. Uz lokalnu cestu prema nekropoli Lipovci posađen je i drvored, kako bi Aleja dobila svoj potpun smisao, priopćeno je.

Na prvoj postaji postavljena su slova: A, B, V, G, D, E.
Na drugoj: Ž, Z, I, K, L, M.
Na trećoj: N, O, Đ, P, R, S.
Na četvrtoj: T, U, H, Č, Ć, C.
Na petoj: OT, Š, ŠT, JA, JE, 6 – poluglas, jat.

Čuvanje kulturne baštine

Implementacijom ovog projekta nije se htjelo oživjeti hrvatsku ćirilicu, jer je ona zapravo mrtvo pismo, nego sačuvati je kao vrijedan dio hrvatske kulturno povijesne baštine.

Kao poseban dio, a sve u sklopu ''Aleje hrvatske ćirilice'', izgrađeno je i odmorište Podkraj, uz magistralnu cestu Posušje – Široki Brijeg, 1,5 km prije naselja Kočerina iz smjera Posušja.

Na odmorištu je izgrađen natpis Kočerin, slova nisu skulpture nego šupljine, naravno pisan hrvatskom ćirilicom, ali tako da cijeli natpis izgleda kao pročelje kočerinske crkve sv. Petra i Pavla. Kako bi natpis u potpunosti podsjećao na pročelje crve u Kočerinu, na dijelu natpisa koji predstavlja zvonik crkve isklesan je i reljef sv. Franje. Na odmorištu je postavljen i jedan kameni stol s dvije kamene klupe te turistička informacijska tabla.

Postavljanje tog informativno turističkog panoa praktički je značilo i završetak implementacije projekta ''Aleja hrvatske ćirilice''. Na panou se nalazi, sa zapadne strane, satelitska karta Kočerina s označenom polaznom pozicijom gdje se gledatelj nalazi, te sve druge važne lokacije na području Kočerina, a sa istočne strane panoa nalazi se fotografija nekropole Lipovci.
Od samog početka implementacije ovaj projekt je zaintrigirao gotovo cijelu javnost, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike Hrvatske i Srbije, pa i šire.

Ono što ovom projektu osigurava budućnost zasigurno je vrlo prometna magistralna cesta Split – Mostar, a „Aleja hrvatske ćirilice“ svojim sadržajima daje ovoj cesti dodatnu atraktivnost, zbog koje mnogi već sada svoju rutu putovanja kroz Hercegovinu planiraju baš tom cestom.

Uz ostale turistima zanimljive sadržaje u Kočerinu: crkva svetih Petra i Pavla s najvećim na svijetu mozaikom sv. Franje Asiškoga (visine 24 m); umjetnički neponovljiv mozaik svetih Petra i Pavla na zabatnom zidu iznad oltara unutar crkve; original Kočerinske ploče u župnom uredu; desetak srednjovjekovnih nekropola, od kojih su posebno atraktivne: Kočerin, Lipovci i Sajmište; brojne ilirske gomile i gradine; Kočerin predstavlja, i još će više predstavljati u budućnosti, nezaobilazno mjesto na karti kulturnog turizma Hercegovine, a osobito nakon posljednjih radova na uređenju i zaštiti nekropole Kočerin, koja se nalazi u dvorištu Osnovne škole Kočerin, te otkrivanja reljefa sveca na jednom od stećaka.

Hrvatska ćirilica  od Boke Kotorske do Istre

Hrvati su se u srednjem vijeku hrvatski jezik pisali trima pismima: glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom.

Hrvatska ćirilica se upotrebljavala od Boke Kotorske do Istre i od otoka do Save, a nerijetko i preko Save, u Slavoniji. U civilnoj korespondenciji već u XII. stoljeću hrvatska ćirilica je nadvladala glagoljicu, tako da se glagoljica, od tog vremena, upotrebljavala uglavnom u crkvenim krugovima.

U XVI. stoljeću na prostorima koje zauzima današnja Republika Hrvatska primat je preuzela latinica te se tako od XVI. pa sve do potkraj XIX. stoljeća hrvatska ćirilica upotrebljava samo na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Zbog toga ju je fra Mato Mikić 1850. godine nazvao „bosančica“. Od njega je taj naziv 1888. godine preuzeo Ćiro Truhelka, nakon čega se taj pojam počeo upotrebljavati i u stručnim i znanstvenim krugovima.

Hrvatskom ćirilicom pisani su i slijedeći povijesni dokumenti: Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, Miroslavovo evanđelje iz 1195. iz okolice Slanoga, Humačka ploča iz 1198., Povaljska listina (otok Brač) iz 1184. godine, Supetarski ulomak (Središnja Istra) iz XII. stoljeća, Poljički statut koji je imao četiri redakcije od 1322. do 1485. godine, Kočerinska ploča iz 1404. godine, itd.

Više slova hrvatske ćirilice nalazi se i na Baščanskoj ploči. Prva knjiga tiskana hrvatskom ćirilicom je Dubrovački molitvenik iz 1512. godine.

Kočerinska ploča

Prva tiskana knjiga u Bosni i Hercegovini pisana hrvatskom ćirilicom je Nauk krstjanski za narod slovinski fra Matije Divkovića iz 1611. godine. Zbog toga se Divkovića smatra „ocem književnosti“ u Bosni i Hercegovini.

Kočerinska ploča bila je dio nadgrobnog spomenika srednjovjekovnog plemića Vignja Miloševića na nekropoli Lipovci, nedaleko od Kočerina. To je najduži srednjovjekovni kameni natpis pisan hrvatskom ćirilicom. U tekstu se nalazi 319 znakova. Na njoj se prvi put u povijesti spominje ime Kočerin.

Na njoj se, također, spominju kronološkim redom vladanja petorica vladara onodobne Banovine Bosne, a kasnije i Bosanskog Kraljevstva. Pisana je hrvatskom ćirilicom, ili 'arvackom ćirilicom', kako to stoji u dodatku Poljičkog statuta.

Manifestacijom pod nazivom „600. obljetnica prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče“, u Kočerinu je 2004. godine obilježen taj jubilej. U sklopu manifestacije održan je i znanstveni skup pod nazivom ''Viganj i njegovo doba''.

Nekropola Lipovci - mamac za turiste

U to vrijeme i tom prigodom nekropola Lipovci je očišćena od korova i drugog raslinja. Vignjev stećak je obnovljen i restauriran, isklesana je replika Kočerinske ploče i postavljena u podnožje Vignjeva groba gdje se nekada nalazio i original Kočerinske ploče. Isklesan je spomen križ i postavljen nedaleko od stećka, po ugledu na križ koji se nalazio na uzglavlju Vignjeva groba, a od kojega je do danas ostao samo manji donji dio.

Nekropola Lipovci udaljena je oko jedan kilometar od središta Kočerina, ali ništa nije upućivalo prolaznike i turiste na to da tu, u blizini, postoji tako važan spomenik kulture. Zbog toga se i došlo na ideju izgradnje ''Aleje hrvatske ćirilice'' čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina, te tako nekropolu, na neki način, približilo magistralnoj cesti Mostar – Split i Mostar - Livno – Bihać, priopćeno je.