Kolos s Rodosa bi mogao osvanuti u modernoj verziji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kolos s Rodosa, jedno od sedam svjetskih čuda antike, mogao bi biti ponovo izgrađen u modernoj verziji ako skupina arhitekata, inženjera i arheologa uspije prikupiti dovoljno novca za svoj projekt, prenose mediji.

Grupa mladih profesionalaca iz Grčke, Španjolske i Britanije planira napraviti Kolosa, ne samo kao kip već i kao golemo zdanje u čiju će unutrašnjost smjestiti muzej i kulturni centar, ali im za realizaciju projekta treba oko 240 milijuna eura, a oni dosad nisu dobili ni centa, pišu grčki mediji.

Na internetskoj stranici novog projekta autori pišu da namjeravaju sagraditi kip visok 150 metara, pet puta viši od originala, koji bi se koristio i kao kulturni centar, knjižnica, muzej, izložbeni prostor i svjetionik. Bio bi postavljen kao i izvornik, iznad ulaza u gradsku luku na Rodosu.

Navodno je na bogatom otoku Rodosu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo iznimne veličine. Tu se nalazio i najznamenitiji kip, divovski Kolos s Rodosa, skulptura sunčanog boga Helija sačinjen u bronci. Pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 metara, težak sedamdesetak tona a raširenih nogu stajao je na dva golema kamena postolja iznad ulaza u luku Rodos držeći goruću baklju u ispruženoj ruci.

Odluku da odliju i svoga boga zaštitnika donijeli su ljudi s Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem Poliorketom što su je izvojevali u IV. stoljeću prije naše ere. Demetrije je dugo vremena opsjedao otok, ali se potom bez uspjeha povukao. Navodno su ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utržak upotrijebili da odliju kip.

Taj su rad povjerili kiparu Haru. Prvim je nacrtima započeo godine 291. prije Kristova rođenja.

Dvanaest godina kasnije oko 270. godine prije Krista, veliko je djelo bilo dovršeno. Nakon što je potres pogodio Rodos i kip Kolosa se srušio u more. Dijelovi golemih nožnih cijevi ostali su stajati na podnožjima. Godine 653. ostaci kipa su prodani židovskom trgovcu iz Edese koji ih je podijelio u devetsto tovara deva i rastalio na kopnu. Inače, nitko ne zna točno kako je izgledao Kolos.