Poseban pijetet
Komemorativnim programom počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Komemorativnim programom pod nazivom "Vukovar mjesto posebnog pijeteta", u dvorištu Opće bolnice u Vukovaru u petak je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., i 25. obljetnicu stradanja toga grada u velikosrpskoj agresiji i napadima Jugoslavenske vojske u Domovinskom ratu.
Programu je nazočan velik broj građana i domoljuba iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, te hrvatski državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Božo Petrov i Andrej Plenković. ministri u Vlade, mnogi saborski zastupnici, stranački čelnici, predstavnici Katoličke crkve predvođeni zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom, kardinalom Josipom Bozanićem, koji će u 13 sati na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata predvoditi svetu misu, te ostali državni i drugi dužnosnici.
Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice u kojem sudjeluje Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) "Sv. Juraj", glumac Darko Milas te vukovarski branitelj Branko Čulić, sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. uputit će se u Koloni sjećanja - križnom putu gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Ondje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar.
Kolonu sjećanja ove će godine predvoditi branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara.
Komemorativna događanja u Vukovaru prati više od 1600 akreditiranih novinara, a gradske vlasti današnji su dan proglasile neradnim za tvrtke i ustanove u vlasništvu grada.
Bitka za Vukovar u kojoj je, prema podatcima vukovarskih gradskih vlasti poginulo i ubijeno 4.000 ljudi,, počela je 25. kolovoza, kada su jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na hrvatski grad Vukovar. Oko 1800 hrvatskih branitelja, među kojima je bio veliki broj dragovoljaca iz cijele Hrvatske, uspjelo je Vukovar braniti gotovo puna tri mjeseca. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991.
Iz vukovarske Ratne bolnice jugoslavenska vojska izvela je ranjenike, branitelje i civile, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. studenoga 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostatcima 76 osoba. Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je ubijena u sedmom mjesecu trudnoće.
Nakon okupacije Vukovara u koncentracijske logore u Srbiji odvedeno je nekoliko tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata s vukovarskog područja nalazi se još 309 osoba.