Koncepcijski jedinstven postav: ‘Ljepota uništenja’ Saše Šantića u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izložbeni Salon 2 Galerije Aluminij ugostit će u četvrtak, 21. svibnja, postav imena Ljepota uništenja, mostarskoga akademskog slikara Saše Šantića. Izložbom, čije je otvorenje uglavljeno za 19 sati, ovaj profesor likovne umjetnosti koji uspijeva aktivno slikati, pisati i baviti se grafičkim dizajnom, pronosi snažnu ekološku poruku, a odabrao je uistinu nesvakidanji koncept komuniciranja s likovnim općinstvom.

''Svaka slika predstavlja satelitski snimak nekoga predjela Zemlje, vidno izmijenjen ljudskom rukom. Uglavnom sam zadržao lokalne tonove boja, uza malena pojačanja kontrasta, dok sam kod nekih osjetno pojačao kontraste, u duhu infracrvene fotografije, kako bi izgledali uznemirujuće i upozoravali na opasnost. Stvarajući ove slike, po prvi sam put pronašao način iskoristiti svoj realistični ilustratorski pristup, a opet stvarati apstraktna i ekspresivna djela'',  kazuje nam Šantić koji svoje uratke, osim konkretnim imenima, imenuje i brojkama koje označavaju koordinate tematiziranih mjesta.

Slike su nastajale tijekom posljednjih dvije godine, a uglavnom je riječ o akriliku na dasci kružnoga formata. Izložbu će popratiti i prikaz fotografija na kojima se vide razne čovjekom prouzročene katastrofe te izmišljeni časopis, također nazvan Ljepota uništenja.

''Posjetitelji su pozvani dodirnuti i zavrtjeti okrugle slike koje se može rotirati oko njihove osi. Također, s plastičnoga će plakata, koji prikazuje Amazonsku prašumu, moći skinuti naljepnice te ih zalijepiti na A5 potpisani papir i tako dobiti osobnu digitalnu grafiku s prikazom radijalne plantaže, a pritom će Amazonsku prašumu vratiti u izvorno stanje'', ističe ovaj osebujni umjetnik koji, katalogom u obliku ekološkoga časopisa, tiskanomu na recikliranomu papiru, i omogućavanjem posjetiteljima mijenjanja kompozicije slika, poučava kako svatko može učiniti nešto za zaštitu okoliša.

Povjesničarke umjetnosti Helena Vidić i Danijela Ucović, u pripadajućemu kataloškom osvrtu, zapisuju kako Šantićeva izložba odskače od ustaljenih likovnih manifestacija u mjesnim izložbenim prostorima.

''Umjetnika su na stvaranje ponukali svijest o globalnomu uništavanju prirode te nesvijest prosječnoga čovjeka koji, nažalost, ne pokazuje potrebnu volju i snagu suočiti se s tim ključnim problemom. Fascinacija snimkama, napravljenima iz zraka, koje ukazuju na uništavanje zemaljske kugle, ogleda se u šarenilu dopadljivih kadrova koji, premda predstavljaju rane planete, izgledaju razigrano i neopterećeno bolnim značenjem. Tim prostorima kao da je svrhom samo animirati gledatelje, jer je bolna istina kako su mnogi prizori uništavanja i mijenjanja izvorne slike prirode zapravo privlačni i dopadljivi, a okrutnost njihove naravi ne izaziva gnušanje, nego pljesak publike. Iz potrebe naglašavanja naše bizarne osobine divljenja nečemu što je iskonski destruktivno te iz svijesti o simbiotskomu odnosu čovjeka i prirode, nastao je ovaj apelirajući opus koji zasigurno nikoga ne će ostaviti ravnodušnim'',  pišu Vidić i Ucović.

Inače, Saša je Šantić slikarstvo diplomirao 2002. godine, u klasi prof. Ante Kajinića, na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Od 2005. radi kao profesor likovne umjetnosti u Gimnaziji Mostar, a od 2006. godine i na Koledžu ujedinjenoga svijeta u Mostaru, gdje je 2009. postao i upraviteljem Odjela za umjetnost. Izlagao je dosad na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i u BiH.