Kraljica Elizabeta I., posljednja iz dinastije Tudor

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znamenita engleska kraljica Elizabeta I., posljednja iz dinastije Tudor, rođena je na današnji dan prije 490 godina, 7. rujna 1533. u palači Placentia, smještenoj u Greenwichu kraj obale rijeke Temze.

To znači da je Elizabeta I. rođena u neposrednoj blizini mjesta kojim prolazi slavni nulti meridijan.

Vladala je 44 godine, a njezina je vladavina bila obilježena jačanjem engleske moći i utjecaja u svijetu, kao i vjerskim previranjima u samoj Engleskoj.

Vrijeme njezine vladavine nazivaju Zlatnom Elizabetinom erom u kojoj je rasla ekonomska moć Engleske, te cvjetala znanost, filozofija i kultura. Tijekom njezine "zlatne ere" započinje kolonizacija Sjeverne Amerike i osniva se "Istočnoindijska kompanija".

Bila je jedino preživjelo dijete kraljice Ane Boleyn i engleskog kralja Henrika VIII.

U trenutku svog rođenja Elizabeta je bila jedina službena nasljednica engleske krune jer je njena starija polusestra (iz Henrikovog poništenog braka s Katarinom Aragonskom) Marija smatrana nezakonitom kćeri.

Nije prihvaćena

Marija je nevoljko nazočila njezinu rođenju, potajno likujući svjesna da katolička Europa Elizabetu neće smatrati ničim većim od kopileta začetog u grijehu sa zloglasnom kurtizanom. Čak se u Engleskoj čulo nepovoljnih komentara.

Elizabeta je bila krštena prema svim pravilima obreda, no nakon toga nisu uslijedile svečanosti. Kralj je odgodio turnir i vatromet.

Činjenica je da Elizabeta, iako priznata nasljednica Henrika VIII., nije bila tako i dočekana.

Elizabetina majka Ana Boleyn je brzo razvila duboku i zaštitničku ljubav prema svom djetetu i od prvih dana nije voljela biti ni trenutka odvojena od nje. Htjela je sama dojiti Elizabetu, no Henrika je to šokiralo: kraljice nikada nisu dojile svoje potomke.

Ana je bila prisiljena na prvo razdvajanje od djeteta. Kada je Elizabeta imala tri mjeseca, Henrik joj je dodijelio posebno kućanstvo i smjestio ga u palaču Hatfield. Gospa Margaret Bryan je postala njezina odgojiteljica uz svitu slugu.

Majčino pogubljenje

Henrik VIII. je usprkos svemu silno želio sina koji bi osigurao kontinuitet dinastije Tudor. Kako je Elizabetina majka, kraljica Ana Boleyn Henriku rodila samo kćer Elizabetu, ubrzo je dospjela u Henrikovu nemilost, jer je ovaj svu svoju pažnju počeo posvećivati njezinoj dvorskoj dami Jane Seymour, a kako je s Jane želio dobiti zakonitog sina morao se razvesti od Ane Boleyn.

Stoga je Elizabetina majka 1536. godine bila lažno optužena za vještičarenje, preljub i incest s bratom, te je osuđena i pogubljena odrubljivanjem glave iste godine, a njezin brak poništen pa je tada trogodišnja Elizabeta, slijedom toga, proglašena nezakonitom kćeri i izbačena iz nasljedne linije.

Poslije toga je Henrik izdao zapovijed da se Elizabetu dovede iz Greenwicha u Hatfield gdje će se o njoj brinuti gospa Margaret Bryan i gdje će biti izvan njegova vidokruga.

Elizabeta je bila domišljata i inteligentna djevojčica koja je izuzetno voljela učiti. Kao i njezini roditelji, bila je dopadljiva i karizmatična. Tijekom mladosti stekla je vrlo kvalitetno obrazovanje koje ju je kasnije učinilo jednom od najobrazovanijih vladara u Europi onog vremena.

Uloga Katarine Parr

Govorila je šest jezika: engleski, francuski, talijanski, španjolski, grčki i latinski jezik. Za to je, među ostalima, bila zaslužna i šesta žena Henrika VIII., protestantkinja Katarina Parr, koja je Elizabetu učinila protestanticom i u čiju zaslugu spada i ponovno okupljanje obitelji Henrika VIII., te vraćanje u nasljednu liniju obiju njegovih kćeri Elizabete i Marije.

Katarina je uživala u Elizabetinu društvu, diveći se njezinom britkom umu.

Elizabeti je bilo gotovo devet godina kada je kralj pao pod dobar utjecaj Katarine Parr. Sve do tada se nikada nije osjećao ugodno u društvu prerano sazrele kćeri Ane Boleyn, no sada je omekšao prema njoj. Elizabeta je bila obećavajuća djevojčica: inteligentna i oštra duha kao mnogi odrasli.

Godine 1544. se između Henrika i njegove kćeri dogodio razdor. Razlog nije poznat, ali bio je dovoljan da kralj potjera mlađu kćer s dvora. Zatim je Henrik otplovio za Francusku, ali se dopisivao s kraljicom koja ga je molila da popusti u vezi s kćeri.

Nakon izvjesnog je vremena popustio i dopustio kćeri da se vrati na dvor praviti društvo Katarini.

Nakon smrti Henrika VIII. na prijestolje je zasjeo Elizabetin polubrat Edward VI. koji je bio strogo protestantski odgojen, nastojao je uspostaviti protestantizam u Engleskoj. Umjesto njega je vladao njegov ujak i zaštitnik, Edward Seymour.

Tijekom Edwardove vladavine, oba njegova ujaka, Edward i Thomas Seymour, su bila pogubljena. Eduard je bio boležljivo dijete te nije dugo poživio.

Naslijedila sestru Mariju

Eduard VI. je prijestolje ostavio svojoj voljenoj sestrični i štićenici Thomasa Seymoura, protestantskoj Jane Grey. Ona je bila potomak Marije Tudor, sestre Henrika VIII. Međutim, nakon devet dana ju je Elizabetina polusestra Marija I. svrgnula s vlasti.

Marija je nastojala u Engleskoj pokušala restaurirati katolicizam. Ubrzo se udala za Filipa II., kojim je bila općinjena te ga slušala u svemu.

Tijekom Marijine vladavine Elizabeta je zbog opredjeljenja protestantizma bila dugo zatočena u London Toweru, te je ostatak sestrine vladavine provela u kućnom pritvoru.

17. studenoga 1558. umrla je kraljica Marija I. i sukladno Zakonu o nasljeđivanju (Act of Succesion 1534.) Elizabeta je naslijedila englesku krunu.

Narod je slavio smrt nepopularne Marije I. i zdušno i uz veselje je prihvatio Elizabetin dolazak na tron. Elizabeta je okrunjena 15. siječnja 1559. u svojoj dvadeset i petoj godini.

Umrla je 24. ožujka 1603. godine nakon 44 godine vladavine. Naslijedio ju je škotski kralj Jakov VI. pod imenom Jakov I.

Time je s povijesne i dinastičke scene u Engleskoj sišla dinastija Tudor, a englesko prijestolje zauzeli su članovi dinastije Stuart.

OPŠIRNIJE