Kultura sjećanja ima važno mjesto u konstrukciji identiteta države BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U okviru šestog izdanja mozaičnog magazina „Duga Presshura“, koji je danas održan u prostoru kluba ''SSH'', Udruga „Libertas“ i Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo upriličile su znanstveni projekt pod nazivom „Suvremeni značaj sociologije vojske i rata kao specijalističke discipline opće sociologije“.

Pokrovitelj projekta „DUGA PRESSHURA“ je Fondacija Schüler Helfen Leben, a prijatelj ovog znanstvenog projekta je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS.

Uvodničari su bili: prof. dr. Šemso Tucaković, univerzitetski profesor, dr. sc. Marijo Pejić, kulturni i znanstveni djelatnik, te Fuad Kovač, književnik, novinar i publicist. Urednica i voditeljica programa bila je Ivana Krstanović.

Sociologija vojske i rata ima zadaću da vojske kao društvene institucije i ratove kao društvene pojave što temeljitije i specijalistički prouči, jer je uzročno-posljedično rasvjetljavanje društvenih institucija i pojava jedna od glavnih zadaća sociologije.

''Svaki rat u povijesti, pa tako i Narodno-oslobodilački rat u BiH (1941.-1945.) i Obrambeno-oslobodilački/Domovinski rat u BiH (1992.-1995.), utemeljen je društvenim, političkim i međudržavnim okolnostima. Postoje, dakle, ne samo različite vrste ratova kao društvene pojave, nego i vojski, kao stožerne ustanove putem koje se rat vodi. U tom smislu imamo agresivne vojske koje nastaju s osnovnim ciljem pokoravanja drugih naroda i zauzimanja njihova teritorija, a s druge strane nastaju vojske u obrambenom ratu i one s moralnog stajališta vode pravedan rat. Pokušaji ideološke revizije povijesti imaju cilj nastanak diskontinuiteta spram uloge obrambenih vojnih snaga u procesu nastanka države BiH, kako bi se preradom te prošlosti konstruirala ideološka prošlost i pronašli dublji povijesni argumenti za utemeljenje nacionalističke ideologije, koja nikada nije bila dominantan društveni obrazac kod nas. Kultura sjećanja ima važno mjesto u konstrukciji identiteta države BiH i bavljenje tim fenomenom zalog je za tolerantniju budućnost'', rekao je dr. sc. Marijo Pejić.

''Izučavanje rata kao društvenog fenomena danas je nemoguće bez uzimanja u obzir elemenata kao što su 'poruka, komunikologija, mediji, recipijenti...'. Ipak, ni u  svjetskoj ni u domaćoj znanstvenoj literaturi nije postojalo niti jedno relevantno znanstveno djelo u kojem su, s teorijskog aspekta, objašnjeni odnosi u oblasti ratnog komuniciranja. Sve su to bili razlozi za zasnivanje ratne komunikologije kao posebne znanstvene discipline u oblastima komunikologije i vojnih znanosti kod nas'', istaknuo je prof. dr. Šemso Tucaković, autor knjige ''Ratna komunikologija''.

Fuad Kovač je istaknuo da su iz rata i ratnih zbivanja izašli brojni pisci, koji bez toga možda i ne bi imali odjeka u široj javnosti. „Bilo kako bilo, rat se kao fenomen provukao kroz cijelo 20. stoljeće, bitno ga obilježio. Narodno-oslobodilački rat (1941. – 1945.) i Obrambeno-oslobodilački rat (1992. – 1995) i dalje se upisuju u bosanskohercegovačku književnost. U žanrovskom pogledu riječ je o knjigama priča, novela, romana, putopisa, dnevnika, intervjua, eseja, članaka i studija, a svima njima zajedničko jest rat i njegove posljedice. Smatram da je ovu ratnu književnu produkciju moguće i literarno vrednovati jer su bh. pisci najbolje pisali kad je bilo najteže“, kazao je Kovač, koji je publici predstavio i svoje književno stvaralaštvo.

Udruženje „Planet poezija“ je u okviru poetskog programa „DUGA PRESSHURA“ ugostilo i Marijana Grakalića, pjesnika, novinara i publicistu, te pjesnikinje Lidiju Puđak i Ljiljanu Lipovac iz Republike Hrvatske. Profesor glazbe Enes Ibričević na gitari je izveo nekoliko skladbi iz klasičnog repertoara. U okviru rubrike „Vječno zrele zelene melodije“, urednik Marijo Pejić je predstavio naslovne glazbene teme za kultne ex-jugoslavenske TV-serije – „Otpisani“ (TV Beograd) i „Nepokoreni grad“ (TV Zagreb).

''Hrvatski skladatelj Alfi Kabiljo je skladao pjesmu 'I tako prolaze dani', koju je otpjevao zagrebački rocker Drago Mlinarec a koja je bila zaštitni znak kultne serije 'Nepokoreni grad'. Osobna karta beogradskog skladatelja Milivoja Miće Markovića je muzika za televizijsku seriju „Otpisani“ iz 1972. godine. Ovo su glazbene priče o revolucionarnom nemiru, nemogućnosti protagonista-ilegalaca da progutaju sistemsko nasilje, odnosno o njihovoj želji da mu se bezrezervno odupru svim raspoloživim sredstvima. Stoga su ove glazbene numere iz TV-serija neka vrsta spomenika jednom vremenu i ljudima.“, kazao je Marijo Pejić.