Kultura u 2014.: Klasika na kapaljku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U zemlji gdje se sredstva za kulturu izdvajaju na kapaljku, prirediti kvalitetan glazbeni događaj nije lak zadatak. Posebno je to slučaj sa koncertima klasične glazbe, kojih je u 2014. godini bilo mnogo, a najviše u većim bh. gradovima, objavio je Radio Slobodna Europa u pregledu 'kaslične' godine u BiH.

Glazbeni događaj 2014. godine u BiH svakako je bio koncert jednog od najznačajnijih profesionalnih orkestara - Bečke filharmonije u sarajevskoj Vijećnici, priređen u okviru obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata. Ovim koncertom odaslana je jedna pozitivna poruka, pogled unaprijed kao protutežu neprilikama koje su se zadesile proteklog stoljeća.

"Ovaj koncert je putovanje kroz povijest i ljudsku dušu, te ima snažnu političku poruku. Kada počnemo s himnom BiH, a završimo s himnom EUropske unije. Mi sugeriramo da je ova ideja ispravna i nadamo se da će se poruka shvatiti na pravi način", kazao je Clemens Hellsberg, predsjednik Bečke filharmonije.

Tog 28. lipnja 2014. Bečka filharmonija je izvodila sedam djela skladatelja: Josepha Haydna, Franza Schuberta, Albana Berga, Johannesa Brahmsa i Mauricea Ravela.

"Želimo reći ovim koncertom da rat nije opcija. Glazba i ostale umjetnosti podsjećaju nas da postoji nešto veće u čovječanstvu i ljudskim životima", naglasio je austrijski maestro Franz Welser-Möst koji je dirigirao koncertom Bečke filharmonije.

Za ljubitelje opere, projekt Fondacije za muzičke umjetnosti naziva "DoReMi & Vi" omogućio je nastup cijenjene rumunjske sopranistkinje Elene Mo?uc koja nastupa na scenama širom svijeta.

U okviru 20. SVEM-a ili Sarajevskih večeri muzike, održan je i solistički koncert velikog hrvatskog pijaniste Ive Pogorelića.

"Vrijeme i trud koji se ulažu se vraćaju, i vraća se onima koji su ispunjeni poštovanjem, poštovanjem prema autorima, poštovanjem prema instrumentu, poštovanjem prema svojoj profesiji i prema onome šta publika i slušatelji očekuju od umjetnika", rekao je za RSE Ivo Pogorelić.

Nakon dugo vremena, na mini bh. turneji bio je i Pogorelićev mlađi kolega, Maksim Mrvica. U Zenici, Sarajevu, Mostaru i Tuzli priredio je koncerte čija je estetika spoj elektronske i klasične glazbe i to s razlogom.

"Ja sam vrlo svjestan tog problema da mladi ljudi nisu zainteresirani za klasičnu glazbu. Jednog dana, ako ih ne zainteresiramo, više neće biti nikog da nastavi tu tradiciju. Mislim da je fuzija klasične glazbe i crossovera dobro sredstvo da se dođe do cilja odnosno približiti klasičnu glazbu mladim ljudima", tvrdi Mrvica.

Ni violinista svjetskog glasa Stefan Milenković nije 2014. zaobišao BiH. Razlog njegovog dolaska bio je krajnje human. Sav novac od rasprodanih ulaznica, Milenković je donirao Crvenom križu BiH za pomoć ljudima čiji su domovi uništeni u svibanjskim poplavama i klizištima.

"Mi kao umjetnici radimo ono što volimo, živimo na sceni i uživamo, i nadamo se da i publika to prihvati i cijeni i da uživa s nama. A ako od toga netko treći dobije izravnu korist, pomoć koja nekad može spasiti život, onda nema ljepšeg načina da budete umetnik", rekao je Milenković.

Poklonici zvuka žičanih instrumenata imali su priliku slušati neka među najoriginalnim djelima pisanim za gudačke instrumente u okviru 4. Međunarodnog festivala "Muzika na žici".

"Mislim da uvijek treba prevazići taj neku nisku razinu razmišljanja 'evo nema novca, pa zbog toga se ne može'. Novca, skoro pa da nema više, odnosno puno više nego prošli put, ali ima ideja koja je, vjerojatno, dovoljno jaka. Hrabrost i rad donose rezultate", ocijenila je za RSE violinistkinja Violeta Smailović Huart, osnivačica i direktorka Festivala.

Istovremeno, u Prijedoru je održan 14. Međunarodni festival zborova "Zlatna vila" na kojem je u dvije večeri nastupalo deset zborova iz BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Rusije.

"Karakteristika sudionika u 2014. bila je da su sedam zborova sačinjavali učenici, studenti i ostali omladinci što do sada nije bio slučaj, dakle imalo smo jedino tri zbora mješovite starosne dobi", rekao je Gojko Rađenović, član organizacijskog odbora

Istočno Sarajevo bilo je domaćin 5. "Akordeon arta". 260 solista iz 13 zemalja pokazali su svoje umijeće sviranja na harmonici.

"Neophodno je potrebna - pored našeg velikog entuzijazma, volje, znanja i umeća organizovanja, poznanstava, kontakata - i materijalna podrška", smatra Zoran Rakić, predsjednik organizacijskog odbora Festivala.

Izvrsni koncerti priredili su se i u okviru 4. Sarajevskog festivala kamerne muzike koji je 2014. bio posvećen posljednjem najvećem geniju glazbe klasičnog perioda - Ludwigu van Beethovenu. Ova manifestacija zabilježila je izuzetnu posjećenost.

"Bez obzira što uvijek mislimo da publika dovoljno ne poznaje klasičnu glazbu, ona i ne mora je poznavati, ona samo treba biti otvorenija za slušanje takve glazbe. Budući da je sala Doma Oružanih snaga BiH, gdje su se odvijali koncerti, bila uvijek puna, ugodno sam iznenađena velikim interesom", rekla je za RSE Belma Alić, violončelistkinja i koordinatorka Festivala.

Od festivala zborova u Prijedoru i Banja Luci, harmonike u istočnom Sarajevu do komorne glazbe u Sarajevu, večeri klasične glazbe isključivo se organiziraju u većim gradovima BiH. Razlog tome je nedostatak kulturne politike, pa i činjenice da BiH slabo podržava vlastiti umjetnički kadar.

"Želja bi mi bila, kada se sljedeći put čujemo nekad u Novoj godini, da vam se mogu pohvaliti da smo bar malo pomakli i tu produkciju, da ljudi koji su završili glazbene akademije - a jako su kvalitetni - da imaju prostor da sviraju i da mogu od toga živjeti", zaključuje Vedran Tuce, klarinetist i profesor na Muzičkoj akademiji Sarajevo.