Manje poznati dio Trebinjsko-mrkanske biskupije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pri ulasku u hrvatski dio Jadrana, prvi otoci na koje nautičari naići dolazeći s jugoistoka su Mrkan, Supetar i Bobara. Iz imena otoka se mogu prepoznati i njihovi nekadašnji “svetački” nazivi: Sveti Marko, Sveti Petar i Sveta Barbara.

Danas pusti, ovi otoci su nekad bili naseljeni, o čemu govore i ostaci predromaničke crkve sv. Mihovila na Mrkanu.

Međutim, sve do 1284. otoci nisu imali veće značenje. Te godine, dubrovačka obitelj Theophilis ih poklanja, zajedno s poluotokom Molunat, trebinjskoj biskupiji čijeg je biskupa Salvija protjerao raški kralj.

Naredni trebinjski biskupi u svoj naslov dodaju pridjev “mrkanski”, a na otoku se 1296. gradi benediktinski samostan. Benediktinci svoje samostane grade i na ostalim otocima u blizini Dubrovnika: na Svetoj Barbari, Lokrumu, Šipanu i Svetom Andriji.Trebinjsko-mrkanski biskupi borave na Mrkanu sve do 1456. kada biskup seli u Dubrovnik nakon čega otok dobiva drugu namjenu.

Sredinom 14. stoljeća Europom hara epidemija kuge koju su s istoka donijeli trgovci. Milijuni Europljana umiru, a bolest je došla i do najudaljenijih krajeva kontinenta. Kako bi istovremeno spriječila buduće pojave ove bolesti i održala status trgovačke sile u Sredozemlju, Dubrovačka republika gradi prvu karantenu u Europi, i to na Mljetu 1397.

Nedugo nakon Mljeta, karantene se grade i na otocima Mrkan i Sveta Barbara, a služe za izolaciju pomoraca prije ulaska na teritorij Republike. Karantene na ovim otocima se upotrebljavaju sve do 1590. kada se u neposrednoj blizini dubrovačkih zidina gradi kompleks Lazareti koji se i danas nalazi na istom mjestu i nosi isto ime.

Turski putopisac Evlija Čelebija opisuje svoj boravak u Lazaretima izuzetno ugodnim, a svjedoči i kako su imućniji ljudi trgovali s Dubrovčanima čak i za vrijeme izolacije.

Preseljavanjem karantene na kopno, otoci postaju nenaseljeni, a u narednim stoljećima su uglavnom korišteni za ispašu stoke.

Mrkan i Bobara su 1948. nacionalizirani, a 1975. se proglašavaju ornitološkim rezervatom.

Danas nastanjen samo galebovima, Mrkan i dalje postoji u nazivu Trebinjsko-mrkanske biskupije.