Škripari u Mostaru
'Medaljon' - Sedamdeset godina čekana knjiga o hercegovačkim Križarima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prvi roman koji obrađuje temu hercegovačkih Križara odnosno Škripara , 'Medaljon' autorice Anite Martinac, predstavljen je u četvrtak 9. travnja u galeriji Aluminij u Mostaru.
''Knjiga govori prvenstveno o narodu u Hercegovini i zašto je tako čvrst i zato mi je stalo da ova priča dođe do čitatelja, da se za ovo zna. Pola stoljeća smo učeni drugačije, pola stoljeća je ta istina satirana i prikazivana drugačija'', rekla je za Bljesak.info Anita Martinac i dodala kako se nada da će svojom pričom potaknuti i druge da se bave ovom temom koja je dugo godina bila pod teškim kamenom i to breme se osjetilo u gotovo svakoj obitelji Hercegovine.
Autorica naglašava kako je na samom istraživanju radila dosta dugo te je u konačnici u romanu okupila šezdesetak likova,koji su stvarni i čija imena nisu mijenjana, te kako su tri lika, tri Škripara nositelji cijele radnje. U ovoj romansiranoj priči se pojavljuju i jataci, udbaši, partizani, četnici i mnogo detalja u kojima čitatelj, kako ističe Martinac, ''može naći puno ključeva da otključa to vrijeme''.
''Želim tu priču prenijeti mladima, to jedno teško vrijeme kako bi spoznali našu prošlost i našu bol. Svim tim žrtvama želim da nađu spokoj i kako je knjiga objavljena za vrijeme Uskrsa, možemo reći kako je to istina koja je uskrsla'', ističe autorica i poručuje kako još ima puno ljudi koji se sa strahom osvrću na ovu temu.
''To je sedamdeset godina čekana i napokon dočekana dokumentarno-romansirana priča o događajima koji kao da su se zbili na nekomu drugom planetu, a dogodili su se u zapadnoj Hercegovini koja je, isto toliko godina, tretirana kao nepoželjna kriška ove zemlje, potom izvađena i naprasno bačena u svemir zaborava'', zapisao je u uvodu urednik knjige Dragan Marijanović.
''Medaljon je autoričinom svojevrsnom književnom obdukcijom, vezanom za događaje iz razdoblja između Drugoga svjetskog rata i njegova šestogodišnjega produljenja u škripama i pojatama po pustarama zapadne Hercegovine, kada su se brojni pripadnici hrvatskih postrojbi odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja. Oslobođen ideoloških pridjeva, prvo je valjano i, vrlo napeto ispričano, svjedočenje o tomu vremenu. Inače, riječ je o tri usporedne priče i o tri lika kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić s Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone Ozne i Udbe, a ubijen je u mostarskomu Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, sedam godina nakon rata'', naglašava Marijanović.