Kazališne igre

Mirna Bosna u Jajcu

Kultura / Flash | 07. 07. 2017. u 08:33 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šestog dana 36. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH, jajačkoj publici predstavio se Kamerni teatar 55 predstavom Borisa Lalića "Mirna Bosna" u režiji Saše Peševskog.

Predstava govori o životarenju dviju obitelji zbliženih minulim ratnim nedaćama i njihovoj vječnoj borbi da iz gliba, života na granici siromaštva, izađu na svjetlo i čist zrak blagostanja.

U predstavi igraju Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.

Na okruglom stolu održanom nakon izvedbe istaknuto je da ova predstava predstavlja mlade glasove autora Borisa Lalića, kojem je ovo prvi dramski tekst na kazališnoj sceni, redatelja Sašu Peševskog kojem je to prva profesionalna režija i mladog glumca Davora Golubovića.

Peševski je kazao da mu je bila želja da radi nešto što dolazi iz iskustva življenja i to je pronašao u Lalićevom tekstu.

''Želio sam raditi tekst s nekim tko je novi glas, to je prisutan u mom životnom iskustvu'', rekao je Peševski.

Lalić dodaje kako je za njega velika prednost bila rad s Peševskim jer su i prijatelji i generacija, a inspiraciju je, između ostalog, pronalazio u popularnosti crne kronike danas.

''Bilo mi je važno da predstavu ljudi s kojima sam okružen čitav život mogu razumjeti, da njima bude dobra. I to je razlog zašto mislim da ova predstava se može igrati u čitavoj BH. Zaista je bitno imati životno iskustvo Bosne i Hercegovine da bi se sve to prepoznalo'', smatra Lalić.

Za glumca Feđu Štukana ovo je predstava "u kojoj se samo pustiš" jer je tekst jednostavan i životan, dok glumica Vanesa Glođo vrijednost ove predstave vidi i u tome što glumci koji su u njoj imaju veliku želju da igraju zajedno.

Gordana Boban ističe da je za nju ljepota ove predstave u mladim ljudima s kojima radi te da je velika dobrobit u današnje vrijeme kad je sve crno i očajno, nasmijati publiku.

Govoreći o mogućem žanrovskom određenju predstave, teatrolog Nedžad Fejzić ocjenjuje da je ova predstava komedija, ali ne u klasičnom smislu. U njoj se, navodi, grade realistični likovi, koji se zrcale u stvarnosti te komično u ovom slučaju koristi elemente visoke i niske komike.

''Nema tu onog olakšavajućeg smijeha koji je karakterističan za klasičnu komediju nego je to smijeh samoidentifikacije. I to je ono što ovaj komad čini tako realističnim i zanimljivim'', smatra Fejzić.

Kopirati
Drag cursor here to close