Mogorjelo: Najljepše zdanje kasne antičke arhitekture u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Općina Čapljina na svom području ima nekoliko značajnih kulturno-povijesnih spomenika među kojima su stari gradovi Počitelj i Gabela, nalazišta iz rimskog razdoblja na području Višića, podvodno arheološko nalazište Desilo – Hutovo blato, kao i Mogorjelo koje je posjetile i ekipa Anadolija.

Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašen je krajem 2002. godine.

Kulturno-povijesni i znanstveni značaj Mogorjela može se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. U okolinu grada su se počeli doseljavati Italci. U prilog tome govori natpis iz Tasovčića podignut u čast Oktavijanu i njegovoj pobjedi i osvajanju Sicilije 36. g. pr. Krista.

Od tada počinje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije početkom 1. stoljeća kada su kolonisti iz Narone, moguće i iz Ad Turresa kod Tasovčića, izgradili poljoprivredno gospodarstvo, a u svrhu opskrbljivanja Narone. U blizini Narone poznato je dosta ovakvih naselja od kojih je istražena jedino vila rustica u Višićima, a koja je datirana u 2. stoljeća. Sva ta naselja potvrđuju naseljavanje doline Neretve početkom 1. stoljeća ili najkasnije u doba cara Tiberija.

Arheološka iskapanja Carla Patscha, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine datiraju iz 1. stoljeća kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa.

Promocija turističkih potencijala

Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u 4. stoljeću izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu), dimenzije 102 puta 86 metara. Postojala su četiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine Neretve.

Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palača u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pročelju povezanih portikom s korintskim stupovima. Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od korčulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz 1. vstoljeća, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekarna bili su uklopljeni u novu građevinu.

Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata pojačana jednim tornjem, a ostala vrata su bila široka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukrašena s dva ortostata, s prikazom akanta na jednom i vinove loze na drugom bloku. Istočna i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerojatno bila slična sjevernom ulazu, ali bez ukrašenih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stuišta kao prilaz prsobranima. U unutrašnjosti objekta bile su izgrađene prostorije za smještaj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nužnika čučavaca za poslugu, a postojalo je i četiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je služilo u obrani grada i okolice.

Krajem 4. stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili Vizigoti pod vodstvom Alariha. U 5. vijstoljeću su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine prvobitne utvrde. U Srednjem vijeku pa sve do kraja 19. stoljeća na ovom lokalitetu su se vršila ukopavanja pokojnika

Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz 5. stoljeća s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. vstoljeća, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka. Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Kristov monogram.

Istraživački i konzervatorski radovi na ovom lokalitetu su rađeni u više navrata. Prvi arheološki radovi izvođeni su od 1899. do 1903. pod vođenjem K. Patscha. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i čempresi. Ekipa Zemaljskog muzeja BiH 1947. je vršila istraživanje dijela groblja i raščišćavala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog Srednjeg vijeka. Druga konzervacija zidova započeta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroistočnog zida. Restauracija i djelomična rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Antički torkular djelomično je restaurirao i rekonstruirao 1963. i 1964. arheolog Ivo Bojanovski.

Općina Čapljina posredstvom javnog poduzeća Turist uskoro na svom području počinje sa uvođenjem više reda na kulturno-povijesnim spomenicima i njihovo još značajnije stavljanje u turističku funkciju.

"Na području općine Čapljina imamo nekoliko značajnih kulturno-povijesnih spomenika: Mogorjelo, Počitelj, stari grad u Gabeli, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo-Hutovo blato.

Još uvijek u turističkom pogledu su to neiskorišteni resursi općine Čapljina. To je još uvijek na razini potencijala. Mi se trudimo da što veći broj turista dovedemo na područje općine Čapljina i u posljednjih nekoliko godina uspijevamo u tome. Iz godine u godinu imamo porast broja noćenja. Nažalost još nismo zadovoljni sa svim tim. Treba se još potruditi. S naše strane kao jedinica lokalne samouprave smo pokušali malo uvesti reda u cijelu tu priču", naglasio je u razgovoru za Anadoliju Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.

Uvođenje reda

On je istaknuo kako je općina Čapljina krenula s osnivanjem javnog poduzeća Tursit, koje će skrbiti o kulturno-povijesnim i prirodnim ljepotama općine Čapljina. Na taj način će, navodi Vidić, sve to objediniti, uvezati sa hotelima i restoranima i "napraviti jednu dobru zanimljivu priču koja će se moći pričati nekoliko dana, a ne samo jedan dan turistima kada dođu ovdje". Administrativni dio posla koji je trebalo odraditi preko Općinskog vijeća Čapljina je završen.

Naredni korak je raspisivanje javnog natječaja za upravljačku strukturu tog poduzeća.

"Poduzeće je registrirano i naravno sada treba početi na terenu od onih sitnih, ali u ovom trenutku neobično važnih stvari kao što su obilježavanje parkinga, određivanje ljudi koji će raditi neke stvari poput pražnjenja kanti za smeće u Počitelju, Mogorjelu... To su oni prvi koraci na koje se moramo privikavati i mi ovdje i onih koji dolaze ovdje. Poglavito domicilno stanovništvo koje će morati shvatiti da se neke stvari dovode u red, da se ne može na mjestima koja nisu predviđena prodavati neke stvari poglavito da to bude nešto što nije izvorno bosanskohercegovačko, jer i smiješno je i tužno je da mi u Počitelju, Mogorjelu ili bilo gdje drugo prodajemo neke kineske proizvode pored ljepote ove koja nas okružuje i u biti onoga što taj turist želi ovdje da kupi. Ne treba njemu nikakva Kina ni Amerika, njemu treba ovaj naš bosanskohercegovački proizvod", naveo je načelnik Vidić.

U Općini Čapljina naglašavaju kako za sada ne razmišljaju o naplaćivanju ulaznica za kulturno-povijesne spomenike na svom području.

"Prije svega želimo uvesti red među nama samima. Prvi mi, nije to slučaj s Čapljinom, to je manje - više svuda tako, ne cijenimo ove ljepote i ovo bogatstvo koje imamo pa iz toga proizlazi da ga jednim dijelom i uništavamo. Moramo prije svega sebe dovesti u red pa tek onda kasnije dolazi ovo: naplata ulaznica i svega ostaloga. Sav taj novac koji bude zarađen, na taj način će se potrošiti na tom lokalitetu gdje je i zarađen: ako je to Počitelj, onda u Počitelju, ako je u Mogorjelu onda Mogorjelo i tako. Uvijek ima manjih infrastrukturnih zahvata, popravki i slično", zaključuje načelnik općine Čapljina u razgovoru za Anadoliju.