Mostar: Obilježena 102. godišnjica Bitke na Galipolju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom obilježavanja godišnjice jedne od najvećih bitaka u Prvom svjetskom ratu, bitke na turskom poluotoku Galipolje kod grada Čanakkale, Institut 'Yunus Emre' Mostar organizirao je u petak u amfiteatru Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru konferenciju pod nazivom '102. godišnjica bitke na Galipolju'.

Po riječima generalne konzulice Republike Turske u Mostaru Ayse Selcan Sanli, veliki značaj bitke na Galipolju je upravo u tome što se u njoj skupilo toliko puno različitih naroda zbog istog cilja, zbog obrane svoje domovine i ta bitka je pomogla narodu Turske da zajedno iskorači protiv druge vojne sile.

"Tu se pojavila jedna svijest, duh Čanakkalea koji živi u narodu Republike Turske. Taj duh koji se tada stvorio nije nikada ni nestao i on je pomogao našoj državi u prevazilaženju brojnih problema koji su je zadesili za vrijeme njene povijesti. Iz tog razloga rat i pobjeda na Čanakkaleu za nas ima posebno značenje", kazala je u izjavi za novinare konzulica Ayse Selcan Sanli.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar Suljo ef. Cikotić, koji je ujedno i jedan od predavača na današnjoj konferenciji, istaknuo je kako je u veoma značajnoj bitci na Galipolju sudjelovao veliki broj Bošnjaka, što je do sada u velikoj mjeri bilo zanemareno i nedovoljno rasvijetljeno, poručujući kako nove generacije treba podučiti svemu onomo što je ta krvava i teška bitka iza sebe ostavila kako se te i takve situacije ne bi ponavljale.

Direktor Instituta 'Yunus Emre' Mostar Yunus Dilber naglasio je kako je u bitci na Čanakkaleu sudjelovalo jako puno država i da se tadašnje Osmansko carstvo borilo protiv pet megasila iz tog vremena zbog obrane svoje domovine.

U toj bitci, kako je kazao, poginulo je 250 tisuća ljudi, a jedan dobar broj tih žrtava su ljudi sa Balkana.

Povodom obilježavanja 102. godišnjice bitke na Galipolju, na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru priređena je i izložba slika, pisama, fotografija koje su napravljene za vrijeme Bitke na Čanakkaleu, nekih povijesnih dokumenata i novinskih članaka na engleskom, bosanskom i turskom jeziku.

Također, u ponedjeljak će od 19 sati u Narodnom pozorištu Mostar biti upriličena i projekcija filma 'Çanakkale Yolun Sonu’ ('Čanakale, kraj puta').

Na turskom poluotoku Galipolje su 1915. godine ujedinjene britanske i francuske snage započele bitku u namjeri da zauzmu Istanbul i tako uspostave kontrolu nad strateški bitnim moreuzima Bosforom i Dardanelima.Tijekom jedne godine su na poluotoku stacionirali više od 500.000 vojnika.

Njihov pokušaj je bio neuspješan, a cijena pobjede Osmanlija bila je, kako se procjenjuje, više od 210.000 poginulih i 262.000 ranjenih turskih vojnika.

Prema turskim izvorima broj dobrovoljaca iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine koji su došli na ratište Čanakkale i ostali da se bore, iznosio je oko 15.700 ljudi. Svi oni bili su mlađi od dvadeset četiri godine. Oni koji su preživjeli prešli su u Anadoliju i nastanili se u raznim dijelovima Turske.

Pomorske bitka kod Čanakkale (Bitka na Galipolju) vođena je između 3. studenog 1914. i 18. ožujka 1915. godine, a kopnena bitka na Galipolju je trajala od 25. travnja 1915. do 9. siječnja 1916. godine.

Prekretnica pomorske bitke odigrala se 18. ožujka 1915. godine. Tog dana su počeli napadi sa šest britanskih i četiri francuska ratna broda, usmjerenih ka Moreuzu. Nekoliko turskih tvrđava, na ulazu u Moreuz, pretrpjele su teško bombardiranje, a neke su i uništene. Međutim, pod vodom je ostala cijela mreža podvodnih mina, koje su potopile britanske brodove HMS Irresistible, HMS Ocean i francuski ratni brod Bouvet.

Preostali brodovi su se povukli, a time je ostvarena i jedna od ključnih pobjeda za sudbinu Turaka. Pobjeda je naciji koja je stagnirala još od 18. stoljeća iznenada pojačala moral, pa se uspjeh nastavio i na kopnu, gdje su se britanske i francuske snage susrele s beskompromisnom turskom obranom.

Bitka za Dardanele je bila temelj borbe za nezavisnost i osnivanje Republike Turske, osam godina poslije, pod vodstvom Mustafe Kemala Ataturka, koji je najprije bio poznat kao istaknuti zapovjednik sa Čanakkale (Galipolja).