Izložba na Mostarskom ljetu
''Mostar u osmanskim dokumentima'': Saznajte kako se 1560. sprječavalo širenje zaraznih bolesti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U četvrtak 21. srpnja je u Institutu Yunus Emre Mostar upriličeno otvaranje izložbe ''Mostar u osmanskim dokumentima'' autora H. Yildirim Aganoglua, a u okviru međunarodne kulturne manifestacije ''Mostarsko ljeto 2022''.
''Kao netko tko je dio Državnog arhiva Predsjedništva Republike Turske, radim u arhivu šireg formata koji sadrži stotinu milijuna dokumenata odnosno pismenih zapisa koji govore o osmanskoj vladavini u 40 zemalja, htio sam da, od ukupno 23.000 dokumenata koji govore o BiH i ovom prostoru, a približno 2.300 dokumenata koji govore konkretno u Mostaru, pripremim 50-tak onih za koje se smatra da su najbitniji, da posebno simbolišu vrijednost predstavljanja građanima Mostara prije svega'' ističe autor izložbe Yildirim Aganoglu, te otkriva o kakvim dokumentima je riječ.
''Ovo su dokumenti, spisi koji počinju od 1560. godine, a koji govore o mnogim temama, kao što su vojne teme, dokumenti koji govore o vlasti, o nekim preventivnim metodama sprječavanja širenja određenih zaraznih bolesti, određene odluke koje su donesene i određeni spisi od strane padišaha koji govore o vjerskim slobodama na ovim prostorima, dokumenti koji su ustvari odobrenja predstavnicima pravoslavne i katoličke crkve na ovim prostorima, koji garantiraju vjersku slobodu, zatim dokumenti koji govore o trgovini, zanatlijama itd., dakle, razni dokumenti koji su jako bitni da se znaju'', navodi Aganoglu.
Pečati uglednih mostarskih obitelji
Prema riječima autora, pripremanje izložbe je zahtijevalo vremenski period od otprilike dva mjeseca, a podrazumijevalo je kontinuirano analiziranje 2.300 dokumenata koji su na neki način bili već sažetak od kataloga u kojima su se spominjali svi ovi dokumenti.
Autor je izdvojio dokument iz 1880. godine na kojem se nalaze pečati uglednih mostarskih obitelji iz tog perioda, te objašnjava važnost i značaj ovog dokumenta.
''Posebno želim naglasiti i izdvojiti dokument koji je iz 1880. godine, a koji ustvari govori o uglednim mostarskim porodicama, koji su poslali molbu tadašnjem Sultanu da ih, nakon što su pali pod austrougrasku vlast, na neki način spasi. Tu se nalaze pečati tih porodica, njihova prezimena sunapisana na ovom dokumentu i nakon toliko vremena, nekih 140 godina, mi se opet susrećemo. Dakle, neke obitelji koje žive na ovim prostorima mogu prepoznati svoja prezima ili su njihovi potomci živi, te imaju priliku da vide ove dokumente koje govore o tim porodicama. Posredstvom večerašnje izložbe ove obitelji će se ustvari upoznati na neki način sa svojim korijenima. Također, na neki način večerašnjom izložbom ponovo uspostavljam vezu između Istanbula i Mostara, vezu koja je dugi vremenski period bila neraskidiva'', naglašava Aganoglu.
Inače, autor izložbe je porijeklom Bošnjak, te ističe da mnogo voli BiH.
Direktor Instituta Yunus Emre Mostar zbog zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti prisustvovati otvaranju izložbe, ali njegova poruka prenesena je večerašnjoj publici.
''Kao Institut koji je dugi niz godina, točnije 8 godina, bio domaćin oko stotinu različitih kulturno-umjetničkih događaja u Mostaru, mislim da je ovo večeras naše najbolje djelo koje iznosi na vidjelo kulturu i povijest Mostara, kao i zajedničku prošlost koju imano. Prije svega, želim da se zahvalim autoru izložbe prof. Yildirimu Aganoglu koji je najviše doprinijeo ovom radu, te jednom od naših urednika predsjedniku Balkanskog centra za analizu i studije dr. Sedadu Bešliji, našim profesorima koji su iznijeli proces prevođenja i koordinatoru za kulturu i umjetnost Mehmedu Zukiću, te autoru Nusretu Omerici koji je odradio lekturu na bosanskom jeziku, kao i cijelom našem osoblju koje je doprinijelo radu na ovom projektu. Katalozi koje smo pripremili bit će umnoženi nakon izložbe, te dostupni istraživačima, historičarima, ali i svim zainteresiranim kako u Mostaru, tako i u BiH'', navodi se u tekstu Dilbera.
Direktor Muzeja Hercegovine Mostar Asim Krhan ističe da je ovo jedan od najboljih sadržaja ''Mostarskog ljeta'' ove godine.
''Osmanska kultura je nadnacionalna''
''Mogu posvjedočiti veliki trud svih nas u organizaciji da ova izložba bude upriličena večeras, ona je nastavak nekih ranijih izložbi, izdavaštva, koja su bila u Mostaru na ovu temu. Također, mogu reći da je osmanska kultura i umjetnost nadnacionalna, svjetska i drago mi je da BiH u tome sudjeluje, posebno naš grad Mostar. Zahvaljujem se autoru izložbe gospdinu Aganoglu što je studiozno i dugo pripremao jedan ovakav rad, što je večeras bio u našem gradu i ovo je sigurno jedan od najboljih sadržaja 'Mostarskog ljeta' ove godine. Nadamo se da je ovo početak jedne intenzivnije saradnje u budućnosti, te koristim priliku da iskažem spremnost da učestvujemo u takvim sadržajima'', zaključio je Krhan.
Izložbi je prisustvovala i zamjenica Generalnog konzula Republike Turske u Mostaru Gamze Algun.
''Prije svega želim da se zahvalim uvaženom povijesničaru, piscu Yildirimu Aganoglu, zatim Institutu Yunus Emre Mostar koji je u saradnji Balkanskog centra za analizu i studije, u okviru manifestacije 'Mostarsko ljeto 2022' pripremio jednu ovakvu izložbu. Institut Yunus Emre kontinuirano radi na promociji kulture i međukulturnog dijaloga'', naglašava Algun.
Izložba će biti otvorena za posjetitelje narednih mjeseca dana, a atmosferu događaja su uljepšali polaznici škole gitare ''Galeb'' iz Jablanice, Adna i Maid Šćuk.
U petak, 22.07., u Narodnoj biblioteci Mostar bit će održana promocija zbirke političkih eseja "Razaranje Bosne" autora Jusufa Trbića, sa početkom u 20 sati.