Mostar ugostio radove kipara Vojina Bakića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Retrospektivna izložba hrvatskog kipara Vojina Bakića "Svjetlonosne forme" otvorena je u četvrtak navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Retrospektivna izložba djela Vojina Bakića (1915. - 1992.), jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, premijerno je postavljena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu krajem 2013. godine.

Dobila je sjajne kritike te veliku pozornost medija i publike, a u izboru Jutarnjeg lista proglašena je i za kulturni događaj 2013. godine.

Po riječima kustosice izložbe Nataše Ivančević, Vojin Bakić smatra se ne samo jednim od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, već ga i svjetska kritika ubraja među najvažnije europske kipare modernizma.

Iznimnom snagom vizije i vrhunskom kreacijom, Vojin Bakić početkom 60-ih godina prošlog stoljeća čini odlučan zaokret u načinu oblikovanja monumentalne spomeničke skulpture na području tadašnje Jugoslavije.

Ideološki zadatak lišava naracije, a apstraktnim jezikom visokog modernizma uzdiže skulpturu do univerzalnog znaka.

Već u godinama nastanka, njegovi su radovi prepoznati kao iznimno inovativni i napredni, te su predstavljeni u najznačajnijim prikazima suvremene svjetske i europske apstraktne skulpture. Sudjelovao je na prestižnim svjetskim umjetničkim smotrama: Bijenale u Veneciji, Documenta u Kasselu, Bijenale u Sao Paolu, Bijenale u Aleksandriji.

U Mostaru je izloženo 150 Bakićevih radova, od toga stotinu skulptura iz svih stvaralačkih ciklusa, crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, te audio i filmska građa. Među izloženim radovima je i skulptura Bik, po kojoj je postao planetarno poznat.

Bakić je autor i brojnih spomenika Narodno oslobodilačkoj borbi (NOB), a njegova retrospektivna izložba potaknula je mnoge rasprave o sudbini spomenika NOB-a i o odnosu prema toj baštini. Njegov najznačajniji spomenik u Kamenskoj miniran je i posve uništen 1992. godine, a spomenik na Petrovoj gori rapidno propada, te je njegova sudbina posve neizvjesna.

Izložbu prati opsežan dvojezični katalog s tekstovima desetak uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti i kritičara, Tonka Maroevića, Zvonka Makovića, Ješe Denegrija, Nataše Ivančević, Henryja Meyric-Hughesa, Leile Topić i Gala Kirna, te s pretiskom tekstova iz publikacija o Bakiću iz 50-ih i 60-ih godina, Milana Preloga, Radoslava Putara, Bože Beka i Vere Horvat Pintarić.

Mostarska izložba otvorena je do 19. travnja, a zatim će biti postavljena u Beogradu.