Mrkonjić-Grad: Napušteno i uništeno mjesto na kojemu je nastala BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mrkonjić-Grad, gradić u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine smještenom gotovo na sredini udaljenosti između Sarajeva i Bihaća, mjesto u kojem je prije 73 godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, spominje se uglavnom još samo na današnji dan, 25. studenog, javlja agencija Anadolija.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. studenog 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. studenog) u 4 sata ujutro.

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-ZAVNOBiH, koje je bilo i konstituirajuća skupština, održano je uz prisustvo 141 izaslanika, od 173 izabranih. ZAVNOBiH je osnovan kao središnje političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima je izražena i odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude ''zbratimljena zajednica'' u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na zasjedanju je izabrano izaslanstvo od 58 članova, koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. studenim 1943). Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

Gotovo ništa od starog sjaja

U Mrkonjić-Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. studenog 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Paučina, polupana stakla na provaljenim ulaznim vratima, uništeni pod na kojem su razbacane slike i pisane poruke na panoima, prislonjene uza zidove, i uništene stolice na pozornici prizor je koji je ranije zatekla ekipa agencije Anadolije u kući, u Mrkonjić-Gradu, u kojoj je prije 73. godine, 25. i 26. studenog, održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) na kojem je potvrđen kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine u novijoj povijesti.

Na podu uza zid, umjesto na ulazu, stoji mermerna ploča koja svjedoči o povijesnom značaju objekta, na kojoj je napisano: 25. i 26. studenog u ovoj zgradi održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni temeljni zbratimljene, slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine u Federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji.

Na stepenicama ka bini prašnjava i oštećena parola - Živjeli naši veliki saveznici - Sovjetski Savez, Engleska i Amerika.

Dokaz je to da tako važno mjesto povijesno mjesto za Bosnu i Hercegovinu "živi" samo jedan dan - kada izaslanstva dođu da obilježe događaj. I, ponovno, tek sljedeće godine, na isti datum.

ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović.

Upravo pisanu poruku prvog predsjedavajućeg ZAVNOBiH-a dr. Vojislava Kecmanovića zatekli smo na podu prislonjenu uza zid. Na njoj ispod slike dr. Kecmanovića, piše:
"Jedan od drugova reče mi danas: držimo nešto što nijedna porobljena zemlja na svijetu ne može da drži, a to je parlamentarno zasjedanje. Naša vojska i narod, i politika naših vođa zaista su ostvarili čuda... Fašisti su mislili da je Jugoslavija neko kukavičko kopile, da u njoj, ne živi duh slobode. Međutim, velike pobjede koje je za dvije i po godine ostvarila naša narodnooslobodilačka vojska pribavili su nam priznanje saveznika, a respekt od neprijatelja. Naša vojska, koja raste iz dana u dan, pokazuje danas čitavom svijetu da naši neprijatelji nisu uspjeli da uguše slobodarski i borbeni duh naših naroda."

Malo je ostalo od tadašnjega sjaja. U kući u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a nismo zatekli čak ni biste njegovog prvog predsjedavajućeg dr. Vojislava Kecmanovića i tajnika Hasana Brkića. Samo postolja na kojima su stajali našli smo, i to u holu Kulturno-sportskog centra Mrkonjić-Grada udaljenom nekoliko stotina metara od kuće u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Od svih bista sačuvana je na postolju jedino ona Đure Pucara - Starog, ali i ona vidno oštećena. Jedini autentični predmeti iz 1943. koji su donekle sačuvani su dijelovi drvenih stolica. Ali, i one su znatno oštećene i upropaštene.

Nacionalni spomenik koji propada

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 6. studenog 2002. godine je Muzej I zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH-a) u Mrkonjić-Gradu zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Odlukom je Vlada Republike Srpske bila dužna da poduzme odgovarajuće pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika iz točke i ove odluke.

Vlada Republike Srpske bila je dužna i da osigura sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije u cilju vraćanja objekta Muzeja i zasjedanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu u stanje prije 1992. godine.

S obzirom na povijesni značaj objekta Muzeja i zasjedanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu potrebno je, navedeno je tada u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, da se pristupi izradi detaljnog plana zaštite i obnove objekta.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske bilo je dužno je da prikupi podatke o pokretnim dobrima koja su se nalazila u objektu i izvrši njihov povrat, nakon čega je bilo dužno da dostavi te podatke Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Objekt je, inače, namjenski izgrađen 1896. godine kao trgovina. Zgrada u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, 1943. godine, vlasništvo je obitelji Gašić, koji su u tom objektu do 1941. godine držali kafić. U kolovozu 1942. godine spomenuta zgrada pretvorena je u Dom kulture.

Objekt je 1953. godine, odlukom Izvršnog vijeća SR BiH, pretvoren u Muzej I zasjedanja ZAVNOBIH-a.

U okviru pripremnih aktivnosti na obilježavanju desetogodišnjice Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, općinski organi vlasti Općine Mrkonjić-Grad su pristupili preuređenju i adaptaciji same zgrade i okolnog dvorišta (skidanje krova, preuređenje enterijera, postavka povijesnih dokumenata, uređenje prostora oko objekta).