Na arheološkom lokalitetu u Ljubuškom pronađeni fragmenti korintskih amfora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Fragmenti amfora pronađeni na arheološkom nalazištu u Crvenom Grmu, mikrotoponim gradina za brodom, predstavljaju najranije tragove grčke trgovine u BiH'', priopćio je arheolog Mirko Rašić, voditelj istraživanja.

Spomenuto arheološko nalazište u općini Ljubuški nije dio dosadašnje baze podataka, tj. arheološkoga leksikona BiH, a njegov potencijal evidentiran je pronalaskom nekolicine slučajnih površinskih nalaza.

Na inicijativu Odjela za arheologiju Kulturno-sportskog centra Ljubuški provedena su probna istraživanja na manjoj površini. Preliminarni rezultati upućuju na postojanje domorodačkog naselja vangradinskog tipa, tj. niza stambenih objekata manjih dimenzija i nepravilnih oblika, pozicioniranih od vrha do podnožja brežuljka u Crvenom Grmu.

Kada je riječ o pronađenom pokretnom arheološkom materijalu, među inim, valja istaknuti ulomke amfora Korint B s Krfa, koje datiraju iz 4. i 3. stoljeća prije Krista, te ulomke keramike ranog bronačnog doba (Nečajno faza 1800. – 1400. godine prije Krista), koji predstavljaju gornji kronološki reper ovog nalazišta.

Spomenute korintske amfore na Jadranu su najstarije i najbrojnije grčke amfore. Njihova osnovna karakteristika je manje ili više zaobljeno tijelo, raširen obod i vertikalne ručice koje formiraju luk.

Amfore su se proizvodile u područjima koja stvaraju veće poljoprivredne viškove, a služe kao ambalaža u kojoj se moglo držati i prenositi tekućine (vino, ulje, mlijeko, med, vodu) suhe terete, manje plodove (masline, bademe), školjke i slično.

U tom kontekstu, navodi se u priopćenju, važno je naglasiti kako dorski Grci naseljavaju istočnu obalu Jadrana već krajem 6. stoljeća prije Krista, njihova uporišta su otoci i priobalna područja.

Poradi zemljopisnog i komunikacijskog značaja, Vid kod Metkovića, udaljen tek nekoliko kilometara od lokaliteta u Crvenom Grmu, izvjesno je predstavljao idealno trgovište i luku, no o tome nema arheološke potvrde.

Takvim interpretacijama govori u prilog značaj kasnijeg rimskog središta Narona, ali i činjenica da se spominje u antičkim izvorima već kod Pseudo Skilaka.

S obzirom na položaj pronađenih korintskih amfora, logično je razmišljati kako je autohtono stanovništvo upravo u Vidu otkupilo proizvode i ambalaže, tj. amfore pristigle s Krfa, što će uz ostale preduvjete, biti uporište i potvrda dosadašnjih interpretacija o postojanju grčkog emporija.

Pronalasci ovih fragmenata predstavljaju najranije tragove grčke trgovine u BiH te su važan čimbenik u razrješenju brojnih dvojbi.

Slični primjerci ulomaka spomenutih amfora pronađeni su na Hvaru, Klisu, Korčuli te podmorskim lokalitetima uokolo Visa i Hvara.

Arheolog Rašić napominje kako je na prostoru općine Ljubuški prije nekoliko mjeseci otkrivena i nekropola s izraženim helenističkim utjecajem, što govori u prilog vrlo ranoj i razvijenoj komunikaciji i trgovini autohtonog stanovništva s grčkim trgovcima.

Na istraživanjima su sudjelovali voditelj Mirko Rašić, arheolozi Krunoslava Oreč, Ljubo Oreč, Josip Tabak, student Tomislav Mihalj, kustos arheološke zbirke na Humcu fra. Milan Jukić te Vinko Herceg, navodi se u priopćenju.