Nakon pokolja u Charlieju Hebdou: Karikaturistima se prijeti, otpušta s posla i zatvara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pet godina nakon pokolja u prostorijama francuskog satiričnog časopisa Charlieja Hebdoa i unatoč valu potpore slobodi govora nakon toga, novinska karikatura je i dalje ugrožena vrsta u svijetu, pritiješnjena imeđu sve strašljivijih novina i lako zapaljivih društvenih mreža.

 "Posvuda u svijetu nastupili su teški dani za satiru i za novinsku karikaturu općenito i 2019. je bila crna godina u tom smislu", požalila se Claire Carrard, glavna urednica Courriera internationala.

Udarac je u 2019. zadao ugledni New York Times koji je u lipnju odlučio prekinuti s objavljivanjem novinskih karikatura na stanicama svog međunarodnog izdanja, nakon polemike o karikaturi koja je ocijenjena antisemitskom.

U francuskom satiričnom časopisu Charlieju Hebdou, gdje je objavljivanje karikatura skupo plaćeno prije pet godina u napadu u kojemu je ubijeno 12 ljudi, među kojima istaknuti članovi redakcije kao što su Cabu i Wolinski, postavljaju si pitanje je li "satirična karikatura oblik slobode govora koji nestaje", u nedavnom izvanrednom broju "Karikatura, upute za uporabu".

''Imamo dojam da se karikatura sve manje tolerira, da je to oblik govora koji je neugodan čak i u okviru medija. Malo odviše atipičan, odviše slobodan...", rekao je za France Presse glavni urednik Hebdoa Laurent Sourisseau, poznatiji pod pseudonimom Riss.

"Čak i u uglednim novinama karikatura postaje sve bezizražajnija", ocijeno je.

Tjednik su napali islamisti pošto je 2012., 2011. i 2006. objavio karikature proroka Muhameda.

Kao i njegovi kolege, Riss upozorava na ulogu društvenih mreža.

"Pritisak mreža straši tradicionalna glasila . Ona su u panici", analizira Patrick Chappatte u Courrieru internationalu.

"Problem je kako preživjeti na tržištu. Digitalne horde koje manipuliraju političkom korektnošću kako bi nametnule svoju nesnošljivost i svoju zatvorenost duha opasnost su protiv koje se moramo boriti", istaknuo je njegov nikaragvanski kolega Pedro Molina, danas u egzilu.

Politička cenzura, sveprisutna u prošlom stoljeću, nastavlja se i danas u mnogim zemljama, gdje se karikaturistima prijeti, otpušta s posla, sudski goni pa i zatvara.

Nevladina organizacija Cartooning for peace, uz pomoć Human Rights Watcha i Reportera bez granica zauzima se da UNESCO prizna novinsku karikaturu kao temeljno pravo.

"Ova vrsta ima budućnost ako autori budu imali hrabrosti udahnuti snagu svojim crtežima. Budu li to tek ilustracije i pristojni crteži koji nikome neće smetati, onda je bolje uopće ih ne raditi", zaključio je glavni urednik Charlieja Hebdoa.