Napredak dokazuje da se u BiH može biti Hrvat-katolik i da to nikome ne smeta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatsko kulturno društvo Napredak organiziralo je u subotu u Mostaru druženje s novinarima na kojem je predstavljen Hrvatski narodni godišnjak 2017., koji zauzima posebno mjesto u Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti, piše Fena.

U svom obraćanju nazočnim, predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić kazao je kako iza Napretkovih ideja stoje djela, odnosno čak 586 manifestacija koje je to društvo organiziralo od 2015. godine.

''Svi Hrvati Europe nisu napravili toliko manifestacija'', ustvrdio je Topić te dodao kako Napredak osim organiziranja raznih kulturnih manifestacija daje ogroman doprinos u očuvanju i razvijanju hrvatskog identiteta u BiH što je ujedno i najveći doprinos tog društva, kao i činjenica da Napredak konstantno dokazuje da se u BiH može biti Hrvat-katolik i da to nikome ne smeta.

''Gospodo ako ćemo se svađati tu nema kraja ni konca. Kod svih ljudi na svijetu 98 posto je isti genom, a sada ispada da nam je važniji onaj 2 posto razlike, nego 98 posto zajedničkoga. Zato mi pokušavamo ujediniti te različitosti'', naglasio je predsjednik HKD Napredak.

Ocijenio je kako je BiH mala zemlja, no da ima dovoljno problema za jednu veliku zemlju te da se često gubi iz vida činjenica da treba razlikovati politički sustav, odnosno vlast od zemlje i ljudi.

Govoreći o radu HKD Napredak, mostarska novinarka Andrijana Copf istaknula je kako je Napredak u 2015. godini, uz ostalo, priredio 23 izložbe, 48 koncerata, predstavio 64 knjige, organizirao 26 tribina, te objavio 9 knjiga.

Podsjetila je i kako je Napredak od 2012. do 2015. organizirao 2229 manifestacija te da pri Napretku djeluje 65 podružnica i 3 povjerenstva, kao i 47 različitih sastava, grupa i sekcija. Osim toga Napredak je i član nevladinog sektora UN-a.

Po njezinim riječima, u Godišnjaku je na više od 350 stranica prikazan bogat i plodan rad Napretka, uz književne prikaze, kratke priče, crtice iz povijesti i sl.

''Ono što ove stranice svjedoče jeste da je Napredak oduvijek gradio veze i mostove među ljudima i narodima na načelu tolerancije, ravnopravnosti, otvorenosti i suradnje'', naglasila je Copf.

Novinar Mijo Kelava istaknuo je kako je kroz povijest jedno Napredak, pored Katoličke Crkve, bio institucija hrvatskog naroda koja je odolijevala svim napadima te savladavala sve prepreke.

Podsjetio je kako je Napredak osnovan 1902. godine u Mostaru, a da tradicija njegovog godišnjaka seže još u daleku 1907.

Da je Napredak zasigurno nešto najbolje što se Hrvatima u BiH moglo dogoditi, smatra urednik Godišnjaka i član Središnje uprave HKD-a Napredak Franjo Bratić koji naglašava kako Godišnjak predstavlja sve ono što je Napredak uradio, kao i sve ono što je bilo aktualno u to vrijeme.

Pobrojao je i neka od poglavlja koja donosi najnoviji Godišnjak kao što su povijest, filozofija i teologija, književnost, pogledi, osvrti i prikazi.

I ovogodišnji broj Hrvatskog narodnog godišnjaka uobičajeno sumira Napretkove aktivnost kroz prethodnu godinu, a u njemu se nalaze i tekstovi velikih književnih imena poput Julijane Matanović i Josipa Mlakića. Uz to, u rubrici "Pogledi", Godišnjak se osvrće i na aktualnu društveno-političku zbilju, pa se tako tekst Josipa Vrička "Kardinal Stepinac, neupitna svetost" bavi aktualnom polemikom oko kardinalove povijesne uloge. Broj je uredio Franjo Bratić zajedno s članovima redakcije Ivanom Barišić, Josipom Vričkom, Josipom Vajdnerom i Miroslavom Landekom.