"I have a dream"
Navršilo se 55 godina od ubojstva Martina Luthera Kinga
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Čuveni afroamerički borac za ljudska prava – Martin Luther King – ubijen je na današnji dan prije 55 godina, 4. travnja 1968. godine pucnjem iz snajperske puške.
Ubojstvo se dogodilo kad je King stajao na balkonu svoje sobe na drugom katu motela Lorraine u gradu Memphisu u južnjačkoj državi Tennessee.
Metak je pogodio Kinga u desni obraz, probio čeljust i kralježnicu i zaustavio se u ramenu. Odvezen je u bolnicu, gdje su liječnici u 19 sati i 5 minuta proglasili smrt.
Nešto više od dva mjeseca nakon ubojstva, uhićen je James Earl Ray, bijelac iz Illinoisa, koji je priznao ubojstvo. Osuđen je na 99 godina zatvora.
On je kasnije povukao priznanje, a dao ga je navodno samo zato što bi u slučaju da nije priznao, a da ga je porota proglasila krivim, mogao biti osuđen na električnu stolicu.
Zanimljivo je da je spomenuti James Earl Ray u zatvoru napravio intervju za magazin Playboy koji je uključivao njegovo testiranje poligrafom. Poligraf je navodno pokazao da je Ray doista ubio Kinga i to sam.
Zbog toga što je njegov utjecaj stalno rastao među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Hoovera, osam godina prije ubojstva praćen je doslovno svaki korak tog borca za građanska prava i protiv rasne segregacije i bezakonja. Prema ocjeni FBI, bio je "opasnost po američko društvo".
Martin Luther King rođen je 15. siječnja 1929. godine u Atlanti.
Doktorirao je teologiju u Bostonu 1955., te je bio baptistički pastor u Montgomeryju (Alabama) od 1947. i u Atlanti od 1960.
Od 1954. bio je najistaknutiji prvak američkih crnaca u pokretu za ostvarenje njihovih građanskih prava. Kao sjajan govornik, propovijedao je filozofiju nenasilja, a u borbi za ravnopravnost crnaca u SAD-u služio se metodama nenasilja i građanske neposlušnosti M. Gandhija.
Godine 1955. organizirao je bojkot segregacionističkih autobusa u Montgomeryju, a 1957. osnovao je pokret za nenasilnu borbu protiv diskriminacije Southern Christian Leadership Conference (SCLC).
Potkraj kolovoza 1963. organizirao je prosvjedni Marš slobode na Washington, gdje je pred više od 200 000 ljudi održao svoj čuveni govor "Sanjam" (I have a dream), u kojem se zauzimao za jednakost prava svih građana i izražavao svoju vjeru da će svi ljudi postati braća.
Također je predvodio 300 000 prosvjednika u Maršu mira (1967) u New Yorku, prosvjedujući protiv rata u Vijetnamu.
Ubijen u je atentatu uoči velike demonstracije Kampanje siromašnih, koju je organizirao početkom 1968.
Za svoje je djelovanje dobio Nobelovu nagradu za mir 1964. U njegovu čast Kongres SAD-a proglasio je 1986. treći ponedjeljak u siječnju Danom Martina Luthera Kinga.
