Ne zaboravimo fra Didaka Buntića: Obilježavanje 100. godišnjice spašavanja djece od gladi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je u svom uredu primila izaslanstvo Organizacijskog odbora za obilježavanje 100. godišnjice humanitarne akcije spašavanja djece od gladi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom Prvog svjetskog rata, pružajući potporu toj inicijativi.

Ured predsjednice priopćio je kako će se ovom inicijativom u idućoj godini obilježiti 100. obljetnica akcije tadašnjeg Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji na čelu s dr. Josipom Šilovićem, u spašavanju od gladi djece svih nacionalnosti i vjeroispovijesti iz Istre, Dalmacije te Bosne i Hercegovine, prenosi Hina.

Posebnu ulogu u toj akciji je imao fra Didak Buntić, tadašnji ravnatelj gimnazije u Širokom Brijegu, koji je zamolio dr. Šilovića da u akciju, osim djece iz Istre i Dalmacije, uključi i mnogobrojnu gladnu djecu svih nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine. Akcijom koja je završila 1918. godine spašeno je 20.000 djece, od toga 12.270 iz Bosne i Hercegovine.

Predsjednica Grabar-Kitarović iskazala je punu potporu ovoj inicijativi kojom se želi obilježiti ova plemenita inicijativa, sa željom da se ne zaboravi djelo fra Didaka Buntića, koji je snažno podupirao obrazovanje djece i inzistirao na uključivanju djevojčica u sustav opismenjavanja, kao ni druge osobe zaslužne za ovu akciju.

Sastanku su nazočili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dekan Filozofskog fakulteta u Mostaru Zoran Tomić, župnik međugorske Župe Svetog Jakova Apostola fra Marinko Šakota, profesor na mostarskom Filozofskom fakultetu fra Iko Skoko, glavni urednik međugorskog časopisa "Glasnik mira" Mario Vasilj te književnik Miro Gavran, navodi se u priopćenju.

Spomenuta akcija spašavanja djece od gladi pokrenuta je zadnjih godina Prvog svjetskog rata, s obzirom da je hercegovačko područje u 1916. i 1917. zahvatila suša, koja je zajedno s manjkom radne snage zbog mobilizacije, ratnim rekvizicijama i izostankom državne pomoći uzrokovala veliku glad.