Nedostatak novca poguban za bh. kinematografiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH je na prijedlog federalne ministrice kulture i sporta Zore Dujmović donijela odluku o usvajanju programa utroška sredstava sa pozicije transfera za kinematografiju kojom je 1.760.000 KM odobreno Fondaciji za kinematografiju u ovoj godini.

Tim povodom Fondacija za kinematografiju objavila je natječaj za sufinanciranje filmskih projekata i javni poziv za sufinanciranje komplementarnih djelatnosti za 2015. godinu.

''Natječaj i javni poziv se zatvaraju 17. studenog, nakon čega Fondacija organizuje proces ocjenjivanja prijava. Za odabir filmskih projekata zadužen je stručni žiri, koji se također bira po provedenom javnom pozivu za sudjelovanje u radu žirija. Posao treba završiti u roku od 40 dana, kada se i objavljuju rezultati'', izjavio je Feni član Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Jovan Marjanović.

Od ukupnog iznosa za podršku kinematografiji, najveći dio od 920.000 KM namijenjeno je sufinanciranju novih dugometražnih filmova - igranih, dokumentarnih ili animiranih.

Sa 170.000 KM bit će sufinancirani kratkometražni filmovi različitih filmskih vrsta, dok je za razvoj scenarističke građe i novih filmskih projekta predviđeno 15.000 KM.

Na ime sufinanciranja manjinskih bosanskohercegovačkih koprodukcija planirano je 220.000 KM, a za snimanje studentskih filmova 40.000 KM.

''Više od 70 posto sredstava namijenjeno je sufinanciranju produkcije, za koju smatramo da je kreator najveće novostvorene vrijednosti i pokretač cjelokupnog sektora kinematografije, dok je ostatak namijenjen takozvanim komplementarnim djelatnostima, kao što su promocija, briga o arhivskoj građi i slično'', pojašnjava Marjanović.

Za promociju bh. filma planirano je 185.000 KM. Zaštita, čuvanje i prezentiranje arhivske i filmske građe biti će potpomognuto sa 70.000 KM, drugi oblici sufinanciranja kinematografije s 60.000 KM, a stručno usavršavanje s 8.000 KM.

Postojanje Fondacije za kinematografiju od vitalnog je značaja za bh. film i bez takve vrste javne potpore, smatra Marjanović, ne bi mogli govoriti o postojanju organizirane kinematografije u BiH.

Međutim, odobreni proračun Fondaciji je, kaže, i ove godine smanjen i doveden na samo 50 posto iznosa iz 2006. koji je svojevremeno ocijenjen kao nedovoljan.

Navodeći da usporedive zemlje u regiji i Europi raspolažu od pet do deset puta većim iznosima, on tvrdi da je konkurentnost bh. kinematografije ozbiljno narušena.

''Jedini izlaz iz ovakve situacije vidimo u sustavnom rješenju po modelu mnogih europskih i regionalnih zemalja, koje bi pored proračuna Federacije BiH uključilo i sve komercijalne korisnike audiovizulanih djela od kino distributera i prikazivača do televizija u odvajanje za fond namijenjen podršci domaćem audiovizualnom stvaralaštvu, a spajanjem sadašnje Fondacije za kinematografiju i JP Filmski Centar Sarajevo stvorilo bi se moderno specijalizirano tijelo koje bi bilo u stanju servisirati javni interes na ovom polju'', zaključio je Marjanović.