Negiranjem bosanskog jezika krše se prava garantirana Daytonom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Bećirović na današnjoj zajedničkoj sjednici oba doma PSBiH postavio je pitanje ministrici za ljudska prava i izbjeglice Semihi Borovac o ostvarivanju prava da se govori bosanskim jezikom.

''Što ste konkretno poduzeli prema međunarodnim i domaćim institucijama te organima vlasti s ciljem osiguranja poštovanja elementarnog ljudskog prava građana koji govore bosanskim jezikom, kao jednim od tri ravnopravna jezika na cijelom području BiH te kakvi su konkretni rezultati na tom planu'', pitao je Bećirović.

Dodao je da je BiH uoči 20. godišnjice od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma suočena s kršenjem i negiranjem tog sporazum,a prvo zbog najave provođenja referenduma o pravosuđu u Republici Srpskoj i drugo zbog negiranja postojanja bosanskog jezika.

Ministrica Borovac je kazala da ovo ministarstvo do sada nije imalo predstavke građana kada je u pitanju upotreba bosanskog jezika, ali prema podacima Ministarstva registriran je samo jedan slučaj u Instituciji ombudsmena i to 2012. godine, a upravo to je i razlog zašto nije bilo konkretnih koraka o pitanju upotrebe jezika.

Fokus ovog ministarstva, kaže Borovac, bio je na bh. građanima koji žive i rade u inozemstvu putem projekata koji se odnose na upotrebu bosanskog jezika u dopunskim školama, dok se pitanje upotrebe jezika u BiH, a posebno bosanskog, pojavljuje kao pitanje diskriminacije u obrazovnom sustavu i kao takvo je prepoznao od međunarodnih tijela te Ministarstva civilnih poslova.

''Vijeće Europe je u akcijskom planu za BiH o pitanju oblasti obrazovanja istaknulo je da u BiH još ima škola u kojima postoji segregacija. On sadrži i prijedlog mjera koje organi vlasti trebaju poduzeti da bi se riješili problemi u ovoj oblasti'', pojasnila je Borovac. Najavila je da će se o ovom pitanju razgovarati i na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) zakazanoj za 3. studeni.

Bećirović ovim odgovorom nije bio zadovoljan, smatrajući da bi trebalo biti jasno rečeno gdje je izvorište negiranja bosanskog jezika, naglašavajući da je to izvorište u Srbiji te je pozvao Vijeće ministara da o tome razgovara s Vladom Srbije te da se kaže da je neprihvatljivo da netko drugi određuje drugom narodu kojim će jezikom govoriti.