Nekropola Varda u Knešpolju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na lokalitetu nekropole Varda u Knešpolju koja se nalazi uz magistralnu cestu Široki Brijeg - Mostar, danas su predstavljeni rezultati arheoloških iskapanja koja su rađena od travnja do kraja kolovoza 2014. godine.

Novinarima se prvi obratio voditelj projekta i direktor Turističke zajednice Široki Brijeg Grgo Mikulić, a detaljnije informacije iznijela je arheologinja mr. sc. Maja Soldo. Nakon izlaganja voditeljice iskapanja, obratio se arheolog Tihomir Glavaš koji je vodio stručni nadzor ispred Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH.

Radovi na nekropoli Varda pokazali su da se na nekropoli nalazi 266 stećaka, vjerojatno još dvostruko više grobova bez stećaka, neki grobovi su tek označeni običnim neobrađenim kamenjem, neki fino klesanim kamenom, a neki opet fino klesanim i obrubljenim kamenim pločama.

Nakon izvršenog sondiranja, a sve na temelju predaje da je na tom mjestu nekada davno bila i crkva, pronađeni su i temelji sakralnog objekta, na kojemu su vršena arheološka iskapanja od travnja do kolovoza 2014. godine.

Arheološka iskapanja rezultirala su otkrivanje temelja, te obradom 32 groba unutar objekta. Nakon arheoloških iskapanja izvršeno je i konzerviranje temelja sakralnog objekta, te nasut riječni pijesak na tlo oko temelja objekta.

Na prostoru sakralnog objekta (crkve) pronađeno je nekoliko stotina keramike (od prapovijesti do srednjeg vijeka), 6 ulomaka kamenih reljefa, mnogi obrađeni kameni ulomci, 6 ugarskih srebrnjaka iz XV. stoljeća, desetak metalnih čavala, jedan par alki, te dva para fino i bogato izrađenih naušnica (pozlaćeno srebro).

Svi pronađeni artefakti predstavljaju kulturno dobro i kao takvi pripadaju lokalnoj zajednici.

Hoće li oni biti zametak arheološke zbirke, ili možebitnog muzeja Širokoga Brijega, ovisit će od interesa samog grada Širokoga Brijega i njegovih građana.

Inače područje općine Široki Brijeg je iznimno bogato arheološkim lokalitetima, te se u budućnosti, ako Bog da, može očekivati i povećan interes šire javnosti, a i nadležnih upravnih tijela i institucija, koji bi mogao rezultirati i novim arheološkim iskapanjima u budućem razdoblju.

U audio prilogu možete poslušati izjave Maje Soldo i Grge Mikulića.

Inače, danas, 21. listopada obilježen je Međunarodni dan arheologije u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu gdje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika organiziralo predavanja o temi arheološkog naslijeđa u BiH.

Predsjedatelj povjerenstva Dubravko Lovrenović ovom prilikom govorio je o nominaciji stećaka za listu svjetske baštine UNESCO-a te podsjetio kako BiH sama ima oko 60.000 stećaka, a susjedne zemlje s kojima zajedno ide u proces nominacije (Srbija, Crna Gora, Hrvatska) oko 10.000.

Dan arheologije prvi put je obilježen u SAD-u 2011. godine kao Nacionalni dan arheologije,vremenom Dan arheologije mijenja naziv u Međunarodni dan arheologije da bi se ukazalo na to da ovaj dan slave zaljubljenici u arheologiju širom svijeta.