Nema opasnosti za Michelangelove freske u Sikstinskoj kapeli

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rezultati istraživanja i tehničkih ispitivanja u Sikstinskoj kapeli pokazuju da nema potrebe za novim restauratorskim radovima i da je razina ugljičnog dioksida znatno manja zbog čega nema bojazni da će veći broj posjetitelja koji se očekuju tijekom nadolazeće jubilarne godine, štetno utjecati na glasovite freske.

Inače, u ljetnim mjesecima kapelom dnevno prođe i do 20.000 posjetitelja. Prašina, znoj i ugljični dioksid velika su opasnost za Michelangelove freske stare više od 500 godina. Vatikan je zato prošle godine ugradio novi sustav za filtriranje zraka i novu rasvjetu koja proizvodi upola manje štetne topline.

Sikstinska kapela sagrađena je na zahtjev pape Siksta IV. između 1477. i 1480. godine. Tamošnje freske Michelangela Bounarrotija smatraju se vrhuncem renesansnog slikarstva. Kipar je u Rim dospio na prvotni poziv Pape Julija II. da izradi golemu grobnicu s 40 kipova u prirodnoj veličini, koja nije dovršena. Papa je 1508. za Michelangela imao drugu nevjerojatnu narudžbu - oslikati svod Sikstinske kapele.

Zidove kapele već su oslikali majstori 15. stoljeća, uključujući Botticellija i Perugina, a Michelangelo je na njemu prvotno trebao naslikati 12 velikih figura apostola. Tijekom radova narudžba se multciplirala te je od početnih 12 prerasla u više od 300 ljudskih figura na površini od 550 četvornih metara. Michelangelo je na stropu Sikstinske kapele radio četiri godine, većim dijelom ležeći na leđima, a Posljednji sud slikao je šest godina.

Freske su prvi put javno pokazane u kolovozu 1511. godine, a dovršene su u listopadu 1512. Dvadeset i četiri godine poslije Michaelangelo se ponovno vratio u Sikstinu da naslika Posljednji sud na zidu iza oltara. Michelangelo, koji je strahovao da će i sam biti osuđen, tom je prilikom naslikao svoj portret u liku svetog Bartolomeja.