Newyorška MoMA širi zbirku hrvatskih umjetnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Newyorški Museum of Modern Art (MoMA), najslavniji svjetski muzej moderne umjetnosti koji u svojim zbirkama ima niz djela hrvatskih umjetnika, neke od kojih izložene i u svojem stalnom postavu, u svoju je zbirku uvrstila nove plakate Mihajla Arsovskog i Ivana Picelja.Ž

Riječ je o donacijama direktora Zaklade AIC iz New Yorka Krešimira Penavića i grafičkog dizajnera s newyorškom adresom Mirka Ilića.

“MoMa je javila da je prihvatila novu donaciju Krešimira Penavića, koji je donirao 13 plakata Mihajla Arsovskog te su svi prihvaćeni i uvršteni u stalnu zbirku MoMA-e”, kazao je Ilić za Hinu. “Ja sam im također donirao i donacija je prihvaćena u stalnu kolekciju, a riječ je o trinaest radova raznih autora, od čega su tri plakata iz Hrvatske: dva Mihajla Arsovskog i jedan plakat Ivana Picelja”, dodao je.

Donirani su radovi Arsovskog iz razdoblja od 1966.-1978., te Piceljev plakat iz 1965. za izložbu “Kiky Vinces Vinci”.

MoMA je nedavno u svoju zbirku uvrstila 38 Ilićevih radova, a zahvaljujući Penaviću, njegovih se 38 plakata upravo našlo i u fundusu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu.

“Jako mi je drago zbog toga, posebno zbog entuzijazma voditeljice Grafičke zbirke NSK Mikice Maštrović”, kazao je Ilić. “Ona je, nakon što je saznala iz medija da je MoMA uzela od mene prve dvije godine brojeva Poleta za svoju kolekciju, uspjela u, za Hrvatske institucije nevjerojatno kratkom roku organizirati izložbu estetike Poleta i istodobno pokazati da i NSK ima polet, a i neke od mojih radova u svojem fundusu”, kazao je Ilić.

“Zbog tako divne geste, i vidjevši da NSK nema u svojoj kolekciji niti jedan plakat iz mog američkog razdoblja, dogovorio sam se s Krešimirom da im donira 38 mojih plakata iz njegove zbirke, jer dobar dio njih ja više niti nemam”, dodao je.

Plakate je Penavić osobno uručio NSK-u koncem studenoga, kada je također Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb donirao dva plakata istaknutih američkih autora: ofsetnu litografiju pod nazivom “Autobiografija” (1968.) Roberta Rauschenberga i triptih “Changing Sexuality” (1973.) Richarda Lindnera, prenosi Hina.