Novinarstvo u BiH će se izdignuti ili zauvijek izgubiti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''CIN godinama piše o problemima obespravljenih i onima koji druge dovode u nepovoljniji položaj. Zbog toga je ova nagrada veliko priznanje, ali i obveza da nastavimo raditi svoj posao još bolje. Jer u novinarstvu vrijedi pravilo da ste dobri koliko je dobra vaša zadnja priča'', rekla je Renata Radić-Dragić, urednica sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) koji je nagrađen nagradom Srđan Aleksić za profesionalno izvještavanje o marginaliziranim grupama.

Radić-Dragić priznaje da u fokusu CIN-a nisu marginalizirane grupe onako kako se to ustaljeno definira, ali naglašava kako u BiH imamo jako puno obespravljenih grupa koje su na marginama zbog svog socijalnog položaja, zbog toga što nisu u političkim stranaka, zbog mjesta u kojem žive.

Poplava tekstova nebitnih za javnost

''Marginalizirane grupe su građani koji žive u blizini termoelektrane koja im uništava zdravlje, djeca prepuštena na milost hraniteljskim obiteljima, poljoprivrednici koji ne mogu dobiti poticaje jer se novac daje onima koji su u političkoj stranici a s poljoprivrednom nemaju nikakve veze, građani koji žive u siromašnijim županijama koji nemaju isti pristup zdravstvenim uslugama kao stanovnici u bogatijim županijama'', navodi za Bljesak.info urednica CIN-a.

Na pitanje je li ovo dokaz da u vrijeme copy-paste novinarstva ipak ima nade za istraživačke priče, Radić-Dragić ističe kako treba shvatiti da u BiH imamo na stotine elektronskih i printanih medija koji trebaju nečim popuniti medijski prostor.

''To nije jednostavno ako znamo da je često u medijima teret cjelokupnog posla pao na jednu ili dvije osobe. Uz to znamo da mediji funkcioniraju u teškim ekonomskim uvjetima. Odlazak na teren i prikupljanje informacija koštaju. U takvim uvjetima je puno lakše prenijeti tuđi tekst nego imati svoju produkciju'', ističe Radić-Dragić i kaže kako nije problem kada se kopira i prenese dalje informacija koja je istinita i važna za građane, ali da je problem poplava tekstova za koje ne možete naći odgovor zašto su bitni za javnost.

''Na osnovu dopisa i poziva građana koji se obraćaju CIN-u rekla bih da nam fali još više istraživačkih tekstova, ali i tekstova koji će nuditi odgovore koji su građanima potrebni, koji će ih informirati o njihovim pravima, o događajima koji će uticati na njihove živote'', rekla je Radić-Dragić.

Mediji danas počivaju na crnilu, žutilu i sivilu

Dobitnik druge nagrade, novinar dnevnog lista Press iz Banjaluke, Milovan Matić istaknuo je kako je za njega nagrada koja nosi ime Srđana Aleksića velika čast, no i ogroman poticaj i obveza za budući rad.

''Nagrada s imenom Srđana Aleksića predstavlja veliku čast posebno ako se zna tko su sve bili dobitnici ovakvih nagrada u prošlosti, ali i s druge strane za mene ova nagrada predstavlja jednu obvezu u mom budućem radu, gdje se planiram što više zalagati za rad na ovim temama koje su bile i u sklopu ovoga projekta'', rekao je Matić.

Maja Nikolić, novinarka Radija Slobodna Europa, nagrađena je za priču o djevojci Bahrudini Ramić koja se sama kao djevojčica zajedno sa svojom mamom borila protiv svih oblika diskriminacije.

''Nije joj se bilo teško izdizati iznad onih koji su je pokušavali diskriminirati. Borila se protiv neimaštine i to na način da je silno željela učiti, ići u školu. Borila se da ne bude dijete ulice. Sjajna je to djevojka pred kojom je sigurna sam i sjajna budućnost. Bahrudina je danas, ja bih slobodno rekla već nastavnica onoj djeci koja su u sličnoj situaciji u kojoj je ona bila. Ona ih vlastitim primjerom želi spasiti, želi im pomoći da umjesto ulice odaberu školu i sami sebi izgrade lijepu budućnost'', kaže Nikolić i ističe kako joj je zbog toga ova nagrada još draža, veća.

No, Nikolić ističe kako je novinarstvo u BiH u nezavidnom položaju te da danas mediji, s upitnom sposobnošću urednika počivaju na crnilu, žutilu i sivilu.

''Imam kolegu koji je dobio otkaz jer više nije želio pisati kao da piše za stranački bilten već je smatrao da stvari treba objektivno poredati. I to je samo jedan primjer. A ima ih koliko hoćete. Ja ih znam barem deset, ali da ne nabrajam sada rekla bih samo da su se novinarstvo i novinari našli pred velikim izazovom. Nekada su novinari bili intelektualci, elita. I danas su oni to, ali nažalost mnogo je onih koji nam žele plasirati informacije koje su lažne, potpuno drugačije nego što stvarna slika jeste. Ljudi takvima sve više vjeruju, a to nije dobro. Stoga će se novinarstvo ili izdignuti ili će se zauvijek izgubiti'', kaže Nikolić za Bljesak.info.

Ističe kako bi novinarstvo trebalo ukazati na stvarno stanje stvari, predočiti sve činjenice i ukazati na loše stvari te da biti novinar ne znači čekati da urednik kaže što treba raditi, već treba novinar sam prepoznavati priče.

Prošlogodišnji dobitnik ove nagrade Dragan Bursać, kolumnist i novinar portala Buka, kaže kako novinarstvo, kao opći, unificirani pojam u BiH i regiji uopće, ne postoji.

Istraživačko novinarstvo je gubljenje resursa

''Postoje partijski ili tajkunski prenositelji informacija, spin doktori, PR-ovi za ovo i ono i nešto mislećih novinara, koji se slabo kruha mogu najesti od svog zanata. A, to je svijetla strana medalje. Tamna strana Mjeseca nam veli da je javno mijenje toliko stondirano i intelektualno suženo, da im misleći novinari niti ne trebaju. U svijetu starleta i starletana, u realityu koji svi živimo i nad kojim se, tobože, licemjerno zgražavamo, kritičko ili istraživačko novinarstvo, čisto je gubljenje resursa'', kaže za Bljesak.info Bursać i dodaje kako ipak ima ima medija, prije svega internetskih, gdje postoje oaze ''slobodno mislećih ljudi, koji su i novinari''.

Radić-Dragić ističe kako istraživačko novinarstvo nije jeftino te da je potrebno vrijeme i novac da se napravi jedna dobra istraživačka priča.

''To komercijalni mediji teško mogu priuštiti. Događa se da institucije naplaćuju po nekoliko stotina maraka dokumentaciju koju tražimo po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a to komercijalni mediji ne mogu priuštiti. Sve je češći trend da se istraživačko novinarstvo iz komercijalnih medija prebacuje u neprofitne medije. Na taj način funkcioniraju slični centri za istraživačko novinarstvo u svijetu. Dakle, mi smo neprofitni medij koji se financira iz donacija i na sreću imamo dovoljno donatora koji prepoznaju značaj istraživačkog novinarstva'', pojašnjava urednica CIN-a.

Nikolić kaže kako će novinarstvo će u BiH biti neovisno onoliko koliko to žele sami novinari, ali i društvo u cjelini.

''Naravno da je teško govoriti o neovisnom novinarstvu kada medijske kuće jedva preživljavaju jer je premalo novaca za ovoliki broj medija. U takvim okolnostima se onda izgubi mogućnost bit neovisan i ukazivati na stvari koje se u tom trenutku ne sviđaju onima koji vam daju novac za funkcioniranje. Također danas je sve više i internet portala koji služe za jednokratnu uporabu, a sve to onda zbunjuje ljude i nakon svega toga stvara se jedna negativna slika naspram medija i samih novinara'', rekla je.

Poticaj da tražimo hrabre ljude

Majda Behrem Stojanov, direktorica projekta PRO-Budućnost u okviru kojeg se nagrada Srđan Aleksić dodjeljuje, istaknula je da je, u ovakvom postkonfliktnom društvu kakvo je BiH, rad na izgradnji mira vrlo težak i nezahvalan posao, iz prostog razloga što se pomaci i rezultati koje možemo vidjeti svakog dana, vrlo slabo primjećuju, te se tek mogu uočiti na neki duži period.

''I zato ovu nagradu moramo i trebamo gledati u jednom širem kontekstu, a to je prepoznavanje važnosti uloge medija u izgradnji jednog boljeg sutra u kojem smo kao društvo našli način da povratimo povjerenje jedni u druge.Za ovakav posao je neophodno imati izuzetnu hrabrost i odlučnost na što nas je upravo upozorio, naučio i na neki način obvezao naš heroj Srđan Aleksić, čije ime nosi ova izuzetno važna novinarska nagrada. Mediji vrlo često podlegnu trendu i posežu za senzacionalizmom, posežu za ekskluzivnošću, a vrlo rijetko možemo vidjeti medije koji se zalažu i promoviraju prave društvene vrijednosti'', govori Behrem Stojanov.

''Ovo nije samo nagrada kojom odajemo čast novinarima i medijima u ovom društvu koji se bore za prava manjina, marginaliziranih grupa, grupa koje su ugrožene, nego ovaj projekt predstavlja jednu širu mogućnost, platformu da u svim zajednicama tražimo Srđane Aleksiće, tražimo hrabre ljude koji pokazuju da ova zemlja i dalje ima dobrog čovjeka koji je pokazao da dobro postoji u vremenima kad se ono najgore iz nas izrodilo i pokazalo da postoji kao takvo'', istaknula je Behrem – Stojanov i pozvala novinare i sve prisutne da i u buduće takve ljude tražimo i damo im priliku da ispričaju svoju priču.