Obilježavanje 75. obljetnice stradanja Hrvata na području zapadne Bosne

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Molitveni komemorativni skup kojim će se obilježiti 75. obljetnica stradanja Katoličke Crkve i hrvatskog naroda na području zapadne Bosne, po 15. put, održat će se sutra, 27. srpnja u Drvaru.

Tim povodom, ujedno će se komemorirati sve mučenike i žrtve svih ratova i totalitarizama XX. st. s područja Banjolučke biskupije.

Ovaj spomen-dan uveden je 2001. i nosio je naziv „Dan drvarskih mučenika“ - u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika koji su se vraćali s hodočašća iz Knina – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, komemoracija mijenja ime u „Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“.

Molitveni skup u Drvaru održat će se u župnoj crkvi sv. Josipa, a započinje u 10 sati pobožnošću tzv. „križnog puta mučenika“. U 11 sati svečanu misu predvodit će vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vukšić, u zajedništvu s banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom i svim svećenicima. Nakon mise bit će upriličeno polaganje vijenaca pred spomen-križem poginulih hrvatskih branitelja.

Podsjećamo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četničko-partizanski ustanici izveli su iz vlaka drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi Hrvati katolici, a gruntovnica je zapaljena kako bi im se spriječio povratak i dokazivanje prava na vlasništvo. Katolička crkva u Drvaru je srušena i uklonjena 1949. godine.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.

U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bosanskom Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika.

Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina, i od Glamoča do Bihaća.

U pozivu na ovaj molitveni skup stoje sljedeće riječi: "Molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Kao kršćani i za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. Ujedno želimo i molimo da se ubrza dan kada ćemo barem neke od tih žrtava, koji su pravi kršćanski mučenici, ubijeni iz mržnje na vjeru, vidjeti na svojim oltarima kao - od Crkve službeno proglašene - uzore ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koji su za te ideale žrtvovali svoj vlastiti život".