Objavljena knjiga Miroslava Palamete o najpoznatijoj aferi hrvatske književnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Knjigu profesora Miroslava Palamete "Fikcionalnost životopisa Petra Berislavića" u kojoj pobija Fortisovu optužbu Ivana Tomka Mrnavića za plagiranje knjige "Vita Petri Berislavi" i pokazuje namjerno zavođenje Alberta Fortisa radi vlastitoga plagiranja, objavili su u sunakladništvu zagrebačka Školska knjiga, Filozofski fakultet u Splitu i Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Mostara.

Palameta podsjeća kako je jedna od najpoznatijih afera u povijesti hrvatske književnosti vezana uz latinski životopis biskupa i bana Petra Berislavića (? - 1520.) koji je pod naslovom "Vita Petri Berislavi" (Venecija, 1620.) objavio Ivan Tomko Mrnavić (1580.-1637.).

Aferu je, kako navodi, izazvao svojim optužbama talijanski prirodoslovac Alberto Fortis (1741.-1803.) u putopisu "Viaggio in Dalmazia" (Venecij¸a, 1773.) da je to doslovan plagijat stotinjak godina prije napisanog istoimenoga djela Antuna Vrančića (1504.- 1573.). "Na njegovu optužbu reagirao je makarski kanonik Ivan Lučić (1755.-1818.) otklanjajući mogućnost bilo kakve književne krađe", napominje Palameta i dodaje kako Fortis nije uzvratio pa je prijepor završen i zaboravljen.

Sve se pak obnovilo kad je sredinom 19. stoljeća mletački knjižničar Valentinelli optužbu i obranu objavio kao natuknicu uz "Vita Petri Berislavi" u katalogu autora i naslova iz Dalmacije i Crne Gore, ističe Palemeta.

"Na osnovi ponovno objavljene optužbe izvan njezina cjelovitog konteksta Szalay je poslije toga uvrstio "Životopis" Petra Berislavića među Vrančićeva djela u izdanju Mađarske akademije", piše Palameta i dodaje kako je u Mrnavićevu obranu stao Ivan Kukuljević, dok je Armin Pavić povjerovao Fortisu.

Naglasio je kako je Pavićeva tvrdnja, premda nije potkrijepljena ničim ozbiljnim, u hrvatskoj književnokritičkoj recepciji do danas utvrdila mišljenje da se Mrnavić odviše služio tuđim djelom, što je zapravo eufemizam za književnu krađu.

"Latinski jezik životopisa, rijetkost sačuvanih primjeraka i Fortisova optužba, koju su utjecajni hrvatski književni kritičari i povjesničari nesuzdržano prihvatili, smanjili su zanimanje za djelo 'Vita Petri Berislavi' pa ono uopće nije bilo predmet bilo kakva ozbiljnijega izravna interpretativnog zanimanja", piše Palameta i podsjeća kako ni Fortisova optužba nije više nikad preispitivana pa je time bio otvoren put za druge objede Ivana Tomka Mrnavića.

Palameta naglašava kako u dovoljnom vremenskom odmaku, u kojem novi i dostupni podatci književne i historijske provenijencije ničim ne potvrđuju da je Fortis imao pravo, već, kako ističe, opovrgavaju njegovu optužbu.

Zato se, smatra Palameta, nameće potreba za preispitivanjem njezine istinitosti i razloga njezina izricanja. "Analiza Životopisa" upućuje na snažnu fikcionalnost djela koje bi trebalo procjenjivati izrazito književnom biografijom ili prototipom biografskoga romana", ističe Palameta i dodaje kako izneseni dokazi posve isključuju Vrančićevo autorstvo Životopisa i potpuno potvrđuju Mrnavićevo.

Pišući talijanski životopis Antuna Vrančića u svom putopisu "Viaggio in Dalmazia" Fortis se obilato služio latinskim "Životopisom Antuna Vrančića" koji je kao mladić napisao Faust Vrančić, podsjeća Palameta i dodaje kako Fortis o tomu Faustovu djelu nigdje ništa nije ni natuknuo, kao da djelo nije ni postojalo.

Palameta smatra kako je Fortis bio svjestan svoga postupka književne krađe na što upućuje i komparativina analiza latinskoga predloška s Fortisovim tekstom od početka do kraja. Da bi otklonio moguće sumnje u svoju krađu na početku svoga teksta optužio je Mrnavića da je plagirao i krivotvorio tobožnji Antunov uradak.

Ocijenio je kako je Fortisov postupak zbunjivanja postao učinkovit kad je optužba reaktualizirana sredinom 20. stoljeća u vrijeme oblikovanja moderne nacionalne svijesti, što je ostalo prihvaćeno u određenim hrvatskim akademskim krugovima sve do danas.

Knjiga "Fikcionalnost životopisa Petra Berislavića" (353 str.) podijeljena je na 15 poglavlja te zaključak. U prilozima je objavljen pretisak "Životopisa Petra Berislavića" na latinskom jeziku, stručna literatura i pojmovnik.

Miroslav Palameta rođen je 1949. u Borojevićima kod Stoca. Redoviti je profesor Filozofskoga fakulteta u Splitu. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "O pjesništvu Nikole Šopa". Predsjednik je mostarskog organka Hrvatskog kulturnog društva Napredak.