Obljetnica prvog službenog spomena Hrvata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan - 4. ožujka -  852. godine Knez Trpimir izdao je svoju Povelju, u kojoj se naziva "vladarom Hrvata po Božjoj milosti".

Prva je to isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime: sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu državom Hrvata.

Poznata i kao Trpimirova darovnica, Povelja je najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava. Ova isprava na latinskom jeziku, uobičajno datirana 4. ožujka 852. godine, najstarija je isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.

Povelja nije sačuvana u originalu već u pet kasnijih prijepisa od kojih je najstariji iz 1568. godine.

Datacija darovnice na latinskom glasi: Regnante in Italia piissimo Lothario Francorum rege per indictionem XV sub die IIII Nonis Martii. U hrvatskom prijevodu: Za vladanja vrlo pobožnog franačkog kralja Lotara u Italiji, indikcije XV, 4. ožujka.

Premda je sačuvana fragmentarno, iz povelje se vidi da vladar (dux Chroatorum) ima skoro neograničenu vlast u državi, jer Trpimir za sebe kaže da je vladar Hrvata po Božjoj milosti. Povelja dokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je Splitskoj nadbiskupiji podario njegov prethodnik, Mislav, te joj još daruje crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Zatim, pokazuje da je riječ o feudalnoj državi u formiranju i da je hrvatski vladar imao svoj aparat vlasti u koji su spadali i njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici (župani, dvorski kapelani i drugi).

Trpimir dalje konstituira pravo Crkve na ubiranje crkvene desetine. Feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica da Trpimir raspolaže državnim teritorijem i da posjeduje vlastite feudalne domene.

Iako se Trpimir ponašao kao stvarni vladar, on nije bio i formalno samostalan. Bio je, naime, u vazalnom odnosu s nasljednikom franačke vlasti u Italiji, lombardijskim kraljem Lotarom. Na osnovu Trpimirove povelje također se može zaključiti da se hrvatska država konačno pojavila u trećem desetljeću 9. stoljeća.