Sinj
Održana Glavna skupština Matice hrvatske
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Članovima i dužnosnicima Matice hrvatske okupljenima u Sinju na redovitoj Glavnoj skupštini te nacionalne institucije predstavljeni su rezultati rada zagrebačke Središnjice, njezinih 20 odjela te više od 120 ogranaka, te je, uz ostalo, objavljeno kako temeljem novopronađenog dokumenta Matici neće biti oduzeta palača u Zagrebu.
Skupština u Sinju, gdje djeluje jedan od najplodnijih ogranaka, u subotu je okupila članove i dužnosnike te najstarije kulturne ustanove iz svih krajeva Hrvatske, BiH i drugih zemalja, priopćila je u utorak Matica hrvatska, koja je osnovana prije gotovo 175 godina sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta.
"Za nas je velik dan doživjeti da najstarija kulturna ustanova u hrvatskom narodu dođe u naš grad i održi Glavnu skupštinu, i na taj se način pridruži slavlju naših velikih obljetnica", kazao je predsjednik sinjskog ogranka fra Mirko Marić, koji je otvorio Skupštinu. Marić je Maticu nazvao "kulturnom svetinjom hrvatskoga naroda".
Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić osvrnuo se na problem oduzimanja Matičine palače u Zagrebu podsjetivši na iznenadnu sudsku odluku iz siječnja 2015., prema kojoj je Matica praktično ostala bez svoje zgrade jer je na snagu stupilo rješenje o nacionalizaciji s kraja 1950-ih, koje nikada nije provedeno.
Pretraživanjem arhiva ustanovljeno je da postoji dokument prema kojem se Matičino zemljište i palača izuzimaju iz nacionalizacije, a to je rješenje, nakon iscrpne potrage, pronađeno prije mjesec dana, stoji u priopćenju.
Uvidom u spis nedavno je utvrđeno da je viši sud poništio prvostupanjsku odluku i da se postupak vraća na početak, što matičarima daje nadu da će se u ponovljenom postupku izboriti za svoju zgradu, koja je od izgradnje 1887. uvijek bila u vlasništvu Matice hrvatske, dodaje se.
Predsjednik Matice akademik Stjepan Damjanović rekao je da je vodstvo posljednje dvije godine tražilo načina da ustanovu očvrsne iznutra i da dobrim radom jača njezin ugled u društvu, što je, smatra, dobrim dijelom ostvareno.
U tom se smislu radilo na povećanju učinkovitosti Matičine radne zajednice i na ujednačavanju u tretiranju poslova vanjskih suradnika, kazao je Damjanović. Osvrnuo se također na današnje "vrijeme i prostor" u kojima se, kaže "vrednote negiraju na svim razinama ljudskog djelovanja" te se "stvara dojam da je um nemoćan pred brutalnošću bezumlja".
"U takvim smo prilikama željeli podržati nadu da neće pobijediti one snage koje bi život htjele svesti na ono što je trenutačno poželjno. Dramatično je za misleće ljude stanje u kojem je neizvjesnost jedina sigurnost i stoga je važno poticati naše članstvo da se ne uklapa u neprekidno širenje crnila koje je zahvatilo naše prostore i koje odnosi puno snage", poručio je Damjanović.
U Maticu hrvatsku u posljednje dvije godine upisalo se više od 1500 novih članova, samo je u Središnjici objavljeno šezdeset novih knjiga, dok se u Matičinim prostorima prosječno održavalo deset događaja tjedno, pokazalo je izvješće o rezultatima rada Matice za prošle dvije godine.
Najprodavanije Matičine knjige bile su Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik Marka Samardžije i nova knjiga akademika Viktora Žmegača Strast i konstruktivizam duha – temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća.
Na skupštini su dodijeljene povelje najboljim knjigama ogranaka MH, a nakon izvještaja uslijedila je rasprava u kojoj se najviše govorilo o kurikularnoj reformi, o čemu se i Matica očitovala zaključcima svojih odjela. Zaključeno je da svi podupiru reformu obrazovanja, ali i da treba uvažiti mišljenja svih mjerodavnih institucija kako bi se zajedničkim snagama uistinu stvorili temelji za bolje školstvo.