Održana književno-glazbena manifestacija ''Susreti pod Hrastom''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Čerinu je održana književno – glazbena manifestacija ''Susreti pod hrastom'', koja je ove godine posvećena političaru i piscu Anti Belji.

Manifestacija je to koju zajednički organiziraju Ogranak Matice hrvatske Čitluk, Župa Čerin i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, a u okviru tradicionalne manifestacije slavljena je sv. Misa, predstavljena najnovija publikacije Ante Belje i sami autor.

Program je započeo Misom zahvalnicom, koja je ujedno služena i za zdravlje onih koji su sinoć trebali biti dio manifestacije, ali to nisu mogli iz opravdanih razloga. Misno slavlje predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, u suslavlju sa akademikom fra Andrijom Nikićem i ostalim okupljenima koji su došli u Čerin čuti nešto više o Anti Belji i njegovim djelima.

Sve njih na početku drugog dijela programa pozdravili su fra Hrvoje Miletić, župnik župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin i prof. Ivan Sivrić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg – Bosne, nakon čega su o Anti Belji, njegovom najnovijem djelu „Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.“ govorili akademik fra Andrija Nikić, publicist Stanislav Vukorep i književnica Anita Martinac.

Govoreći o Anti Belji predstavljači su istaknuli kao je riječ o velikom domoljubu, političaru i piscu koji je dao veliki osobni doprinos na brojnim poljima djelovanja. Tijekom predstavljanja, istaknute su sve funkcije koje je obnašao sadašnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva te je naglašena njegova uloga u društvenom životu, ali i političkom, gdje se ističe suradnja sa dr. Franjom Tuđmanom, prvim predsjednikom Republike Hrvatske, koji je Belji dodijelio četiri odlikovanja.

U svom radu, posebno u pisanju i prikupljanju podataka o stradalima, Beljo nije zaboravio svoju rodnu župu Čerin, što je na sinoćnjem predstavljanju istaknuo akademik fra Andrija Nikić. Nikić je također dao svoj osvrt na Beljine odabrane radove, nakon čega je zaključio kako je Beljo prikupljajući vjerodostojne podatke potvrdio tezu da Hrvati nisu genocidan narod.

''Ante je jedan od utemeljitelja Hrvatske'', znakovito je poručio Stanislav Vukorep. Anita Martinac, moderatorica sinoćnjeg programa, između ostalog je kazala: Beljo u svojim knjigama nastoji dokumentirati događaje, također iznosi statistike koje su najokrutniji ali i najizravniji govor, te dati čitatelju da donosi zaključke. Ovakve knjige su konstatacija a ujedno poziv i upozorenje.

Ante Beljo kao autor, suautor i urednik objavio je brojne knjige, sinoć je na Čerinu naglasak stavljen na njegovo najnovije ostvarenje: „Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.“. Obraćajući se okupljenima Ante Beljo je kazao kako se nakon dugo vremena vratio na mjesto na kojemu je kao osnovnoškolac slušao vjeronauk.

''Zapravo prvi put večeras govorim ovdje u svojoj matičnoj župi. Održao sam mnogo izlaganja, mnogo predavanja na različitim kontinentima, ali danas sam ovdje došao na mjesto na kojemu sam počeo, mjesto gdje smo imali vjeronauk… Odavde smo pošli'', kazao je Beljo i dodao kako su ga kroz život pratile riječi bake koja je znala kazati kako su mnogi otišli i da se za njih ne zna.

''Kako se može ne znati za nekoga. Tragao sam čitavi život da spoznam što dogodilo'', nastavio je Beljo te se prisjetio kada je prvi put čuo ispovijesti preživjelih i za ostala događanja vezana za Bleiburg. Ante se također prisjetio kako je to dugo vremena bila tabu tema, kako na našim prostorima, tako i u zapadnim zemljama jer su otvoreno i direktno sudjelovale u tom genocidu nad hrvatskim narodom.

Kako bi publikacija „Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.“ bila što cjelovitija Beljo je istraživao arhivsku građu i u svoje djelo uvrstio dokumente sa različitih strana.

''Ovdje su dokumenti ne samo sa hrvatske strane, posebno sam se angažirao da budu objavljeni dokumenti iz engleskih arhiva i dokumenti sa strane protivnika hrvatskih snaga, kako se ne bi moglo reći da je krivotvorina'', poručio je Belje uz zaključak da je bitno da se otkrije istina kako bi se o Blieburgu prestalo govoriti kao o pronacističkoj i profašističkoj manifestaciji.

Glazbeni doprinos programu ovogodišnjih Susreta pod hrastom dao je Ivan Sušić, gitarist Osnovne glazbene škole Brotnjo, dok su svoje odabrane stihove čitali hercegovački pjesnici. U sinoćnjem programu nastupili su: Miljenka Koštro, Srećko Marijanović, Marina Kljajo Radić, fra Miljenko Stojić, Ivan Sivrić, Stanislav Bašić i Anita Martinac, koja je nastupe pjesnika zaključila pjesmom „Činiti više“ posvećenoj Anti Belji.

Prvi Susreti pod hrastom održani su 2005. godine. Ideja vodilja za pokretanje Susreta bila je oživjeti uspomene na pokojnog fra Janka Bubala, koji je pod hrastovima okupljao književnike i intelektualce u dugim razgovorima, a Susreti pod hrastom su iz godine u godinu donosili nove plodove i bili posvećeni drugom odabranom književniku.