Okrugli stol u Mostaru: Što je Mostar nudio znanosti i umjetnosti 15. i 16. stoljeća?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Okrugli stol "Mostar središte nauke i umjetnosti u XVI. i XVII. stoljeću", koji je u organizaciji Univerziteta ''Džemal Bijedić'', mostarske podružnice Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Karađoz-begove medrese održan u utorak navečer, osvijetlio je mnoge povijesne činjenice o raskošnom kulturno-povijesnom, književnom i znanstvenom nasljeđu najvećeg grada u Hercegovini.

U tematski prilagođenim izlaganjima rektor Univerziteta Elvir Zlomušica, predsjednica mostarske podružnice Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Elbisa Ustamujić, Ismet Bušatlić, Munir Drkić i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedovića aktualizirali su začetke, razvoj, koncepte i doseg osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u Mostaru kroz primjere djelovanja deset mostarskih medresa, posebno Karađoz-begove, jedne od najpoznatijih u Bosni i Hercegovini tijekom osmanske vladavine, deset javnih biblioteka, djelovanje mekteba, mualimhana, posebnih naučnih katedri, kao što je to bio slučaj sa katedrom Mesnevije, književna i znanstvena djela pisana rukom Mostaraca i drugo, priopćili su organizatori.

Prof.dr. Ismet Bušatlić argumentirao je položaj žene i njenu ulogu u obrazovnim procesima.

''Nema nikakve dileme da žene nisu jednako i ravnopravno sudjelovale u javnom životu Mostara, o čemu svjedoče brojni dokumenti i povijesne činjenice'', kazao je Bušatlić.

Kroz kronologiju suvremenog visokog obrazovanja u Mostaru rektor Zlomušica predstavio je sadašnju strukturu Univerziteta.

Napomenuo je da mnogo univerziteta u svijetu, pogotovo u regiji, nemaju priliku kao Mostar početke visokog obrazovanja tražiti u XVI. i XVII. stoljeću.

Na skupu je istaknuto da je do dolaska Osmanlija na prostoru Bosne i Hercegovine teško govoriti o organiziranim oblicima obrazovanja te da se oni uglavnom vežu za religijske zajednice. Pred kraj osmanske vladavine i dolaskom austrougarske administracije tokovi obrazovanja poprimit će sasvim drugačije oblike.

U pregledu istaknutih pjesnika na orijentalnim jezicima, prof. dr. Ustamujić ukazala je na njihovu široku obrazovanost i posvećenost ljepotama rodnoga grada. Citirala je mišljenje Miroslava Krleže, koji je u svojim tekstovima rado isticao divljenje medresanskim obrazovanjem njegovanim na prostoru Bosne i Hercegovine.

''U medresama su se proučavale islamske znanosti: tefsir, hadis, etika, tesavuf, te filološke znanosti: gramatika, metrika, prozodija, logika, teorija dokaza, geometrija, algebra, astronomija, teorija tijela u njihovom kretanju i mirovanju, metafizika, medicina, poljoprivreda itd.'', naglasila je Ustamujić.

Osnivanje katedre Masnevije, koju je svojom vakufnamom ustanovio Derviš paša Bajezidagić početkom XVII. stoljeća upućuje na zaključak da su i predavači i slušaoci morali biti na visokom stupnju obrazovanja o čemu je u svom izlaganju govorio profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Munir Drkić.

''Mi se, pored toga, trebamo ponositi i činjenicom što je svojim pjesništvom i književnim radom Derviš paša Bajezidagić zapravo postavio temelje iranistike u Bosni i Hercegovini'', kazao je.

U analizi znanstveno obrazovnih ustanova Mehmed bega Karađoza mostarski muftija Dedović akcentirao je sam tijek kulturno povijesnog kontinuiteta izrastanja Mostara, ne samo na znanstvenom polju, već i u svim drugim vidovima kulture i civilizacije.

''Mostar je uzor i primjer uzornog, darovitog i naprednog centra u svakom pogledu. Takav Mostar i takva kulturna i obrazovna klima rezultat je jednog istančanog odnosa prema obrazovanju u cjelini i mi ovim okruglim stolom osvjetljavamo samo jedan dio našeg ukupnog nasljeđa. Ova tema zaslužuje mnogo širu elaboraciju posebno organiziranog znanstvenog skupa'', poručio je muftija.