Otkrivanje izgubljenog grada u prašumi južne Hercegovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povjesničari i arheolozi koji su se bavili, te koji se i dalje bave prapoviješću ovih krajeva, a posebice oni koji izučavaju prošlost drevnog i misterioznog naroda poznatijeg po nazivu Iliri, ni dan danas ne mogu pouzdano kazati gdje su točno bile granice pojedinih ilirskih tzv.plemena na prostoru Hercegovine i većeg dijela Dalmacije.

O Ilirima i o ilirskim plemena tako su do danas napisani mnogi stručni arheološki radovi, mnogi znanstveni članci, kao i mnoge knjige, no bilo koji običan znatiželjni čitatelj laik nakon čitanja takvih radova ostati će jednostavno zbunjen, i pod velikim upitom. To je zbog toga što se gotovo svi radovi, odnosno svi arheolozi autori takvih radova o Ilirima međusobno uveliko razilaze u stavovima oko samih Ilira po pitanjima kao što su; tko su bili pravi Iliri, čiji su oni pravi pretci odnosno tko su njihovi pravi potomci, gdje su točno živjeli koji Iliri, koliko su točno stari određeni lokaliteti, kakva im je točno svrha bila, i slično, a pogotovo ova kontrirajuća razmišljanja pa čak i međuarheološko-povijesničarska sukobljavanja postaju jasna ako uzmemo npr. što o Ilirima misle arheolozi iz Albanije, što oni iz Grčke, što oni iz Crne Gore, što oni iz Hrvatske te ovi naši domaći iz BiH i koliko se svi oni slažu po navedenim pitanjima.

Dakle, može se slobodno reći da je onaj dio povijesti vezan Ilire još uvijek obavijen velom tajni te da sami Iliri kao jedan drevni zaboravljeni narod ovih prostora, predstavljaju i predstavljati će sigurno još dugo u budućnosti, jednu veliku, pa možda i najveću arheološku misteriju ovih krajeva.

Autor bloga HERCEGOVINA-GEOARHEO kroz brojne izravne terenske uvide, kao rezultate fizičkih vrlo napornih te teško izvedivih terenskih istraživanja, odnosno obilazaka brojnih teškopristupačnih, kao i onih vrlo malo istraženih, arheoloških lokacija, došao je do određenih vrlo značajnih i indikativnih spoznaja o ovom misterioznom narodu Ilira. Tako se u prošlom tekstu i rezultatu terenskih uvida na području sjeverno od Širokog Brijega došlo do gotovo nedvojbene činjenice da su ovdje tijekom željeznog doba prije više od 2300,2400 godina živjeli Iliri Daorsi. Mnogi današnji pokazatelji jasno sugeriraju da je jedno od najvećih i najratobornijih ilirskih plemena - pleme Delmati živjelo na prostoru između rijeke Krke i Cetine u kopnenom zaleđu ponajprije na prostoru velikih visokokrških polja: Livanjskog, Duvanjskog, Glamočkog te Sinjskog polja gdje se i nalazi njihov 'glavni' grad Delminijum.

Brojne gradine te brojna prapovijesna naselja ovog područja su još od ranije vrlo dobro poznata, od kad su i opisana u pojedinim radovima još od vremena Austrougarske vladavine. Osim Daorsa i Delmata, postoji još jedno pleme Ilira, i to ne bilo kakvo već jedno od najmoćnijih plemena uopće kod Ilira, koje je sigurno nastanjivalo područje Hercegovine, a to je pleme poznatije pod nazivom Ardijejci ili Vardijejci. I dok se tajne Daorsa i Delmata pomalo, pa i jasnije, u zadnje vrijeme sve više osvjetljavaju, izgleda da je najveća tajna ostala vezana za pleme Ardijejaca. Po dosadašnjim arheološko-povijesnim vrelima, upravo Ardijejci predstavljaju ishodišno te najmoćnije pleme Ilira, poznato po svom kralju Agronu koji je prema brojnim povijesnim vrelima, ni manje ni više, već glavni utemeljitelj prve prave Ilirske države.

Jedna od najvećih tajni ili misterija vezanih za ovo možda i najbitnije ilirsko pleme jest pitanje gdje su točno živjeli ovi Iliri, odnosno gdje se nalaze njihovi drevni gradovi, ili gdje je točno teritorij koji su prvotno naseljavali i na kojem su napravili svoje 'glavne' gradove ?

Autor je u nastavku geo-arheološkog istraživanja šireg prostora neumskog zaleđa, došao do vrlo vjerojatnog odgovora na ova pitanja. Među glavnim i najzanimljivijim otkrićima tijekom ovog nedavnog istraživanja može se navesti - pravo otkriće jednog ogromnog potpuno nepoznatog ili izgubljenog ilirskog grada koji osim kiklopskih zidina u svom sklopu sadrži jednu megalitsku građevinu koju se po svojoj formi, i najvjerojatnijoj funkciji, može prilično sigurno nazvati - pravom stepenastom piramidom.

Te nadalje, osim što se ova drevna, kamena prapovijesna piramida može sagledati kao stepenasta piramida, ona se može utemeljeno zvati i neumska ilirska piramida sunca, jer upravo je temeljem ranijih, od strane tad i poznatijih arheologa, ovakav stil i položaj gradnje čvrsto pretpostavljen kao građevina sa svrhom obreda posvećenih suncu.

Čitav tekst pročitajte ovdje.