Otkriven prapovijesni megalitski dolmen kod Neuma

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još jedno svježe i vrijedno otkriće ovih je dana u svoj životopis upisao Goran Glamuzina, dr.sc. geologije.

Radi se o otkriću impozantnog monumentalnog ili megalitskog dolmena i to u tipičnoj i prepoznatljivoj strukturno-arhitekturalnoj formi dolmena, takoreći - školski primjer megalitskog dolmena poznat većini javnosti na primjerima iz zapadne Europe Britanije, Francuske te drugih zemalja gdje su ovi megalitski dolmeni jako učestala pojava koja je valorizirana i brendirana kako u lokalno znanstvenom tako i u turističkom smislu kao turističke primamljive destinacije i brendovi svih tih regija gdje se nalaze.

Ovo otkriće u neumskom zaleđu, pri čemu je ovo samo jedan od desetaka ovakvih sličnih kiklopskih dolmena na ovom području u podnožju planine Žabe ('južnohercegovački Olimp'), dokazuje i pokazuje nam kako je podjednako kao i u zapadnoj Europi i na ovim našim hercegovačkim dinaridskim prostorima bila itekako razvijena čuvena megalitska kultura, po nekima i prava drevna civilizacija'', ističe Glamuzina.

Dolmen je otkriven nedavno prilikom spuštanja s jednog od kultnih Ilirskih vrhova istočno od Gradačkog polja gdje se nalaze brojni ostaci ruiniranih kiklopskih zidina, zasebnih gorostasnih kiklopskih blokova - menhira, gradina, gomila kao i svojevrsnih 'Ilirskih Stonehengea' - ljudskom rukom ovalno poredanih i namjerno uspravljenih golemih kamenih blokova teških i preko 10 tona.

''Upravo se takve ilirske 'instalacije' kriju na gotovo svakom drugom vrhu na prostorno kilometarski dugom ulančanom brdskom pojasu od Dobrova na zapadu pa do Hotnja Hutovskog na istoku. Ovdje točnije na poziciji otkrivenog megalitskog dolmena, radi se o jedinstvenom gradinskom sustavu sa centralnom naseobinskom gradinom - Milinom gradinom na istočnoj strani, koja ustvari predstavlja ostatke jednog zaboravljenog Ilirskog grada starog preko 3700 godina, gdje se kriju monumentalni ostaci kiklopskih zidina i stambenih terasa, s obje, a pogotovo s južne, strane centralnog brda s ritualnom gomilom na vrhu'', navodi Glamuzina.

Pronađeni dolmen poseban je pa i jedinstveni, za sada otkriveni primjerak prapovijesnih megalitskih dolmena na širem području Dinarida, budući da je upadljivo napravljen postupkom ili tehnikom prvotnog cijepanja goleme glavne pokrovne kamene ploče teške nekoliko tona, koja je potom pomno prebačena ili spuštena da horizontalno kao pokrov nalegne na dvije donje vertikalne kamene ploče ili bloka.

''Da li se u prolazu ili svojevrsnoj komori ovog dolmena krije nekakav prapovijesni grob to je jedna od mogućnosti, ali i vrlo čest slučaj s prapovijesnim dolmenima na području zapadne Europe. No indikativno je to da ovakvih dolmena s monumentalnim odlikama i ljudskom rukom postavljenim gorostasnim horizontalnim kamenim pločama teškim i do 50 i više tona, ima jako veliki broj na području zaleđa Neuma, prema čemu neumski areal predstavlja bez ikakve dvojbe jedno od glavnih žarišta megalitske prapovijesne kulture ovog dijela Europe'', dodaje ovaj istraživač.

''Impresivnost, a i vrijednost, kako ovog monumentalnog prapovijesnog objekta, tako i brojnih drugih objekata slične megalitske arhitekture na ovom području, postaje još veća ako uzmemo u obzir nepobitnu starost ovih zaboravljenih i netaknutih megalitskih kompleksa, koja prema silnoj keramici prisutnoj posvuda po površini i po zidovima te škrapama, ide u period između 4200 i 3800 godina prije sadašnjosti, točnije u prijelaz iz eneolitika u brončano doba.

Jedan od glavnih razloga koji je između ostalog, izrazito pogodovao ovakvom razvoju megalitske kulture i megalitskih struktura na ovom području jest specifična i pogodna geološko-geomorfološka podloga terena.

U tom smislu vrijedi spomenuti kako su ovdje na većini geomorfološki istaknutih piramidalno-kupastih brda, prisutne takve stijene, sa specifičnim tipovima uslojenosti i morfologije izdanaka, koji čim se krenu cijepati u startu proizvode već gotove megalitske blokove. Posebice je taj odnos i pozitivna relacija-megalitska gradnja-lokalna geologija, prisutna ondje gdje je razvijena tzv.kolačasta ispucalost vapnenačkih slojeva'', dodaje Glamuzina.

''Sve u svemu može se reći pa i zaključiti, kako ovo otkriće megalitskog dolmena kod Neumskog Gradca, predstavlja samo još jedan, ali vrijedan komadić puzzlea, u golemoj slagalici koju tek trebamo složiti, a koja se zove neumska megalitska kultura'', ističe dr. Glamuzina za Bljesak.info.