Spajanje tradicionalnog i modernog
Otvorena 3D izložba najljepših stećaka Bosne i Hercegovine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izložba 3D modela najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini otvorena je danas u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u organizaciji Fondacije Mak Dizdar, u okviru projekta „StećAR: Enhanced Vision of Stećak“.
Projekt ima cilj mapirati nekropole stećaka, doprinijeti očuvanju ali i modernizaciji kulturne baštine i ukazati na važnost očuvanja stećaka. Ideja današnje izložbe je spajanje tradicionalnog i modernog, suvremene tehnologije, 3D modeliranja, fotogrametrije i bh. kulturnog naslijeđa, koje je, uz to, veoma ugroženo i često teško pristupačno.
Nešto svoje
„Želimo da ponovo na tragu djela Maka Dizdara nastavimo sa ovakvim aktivnostima, jer je on kroz svoju poeziju na neki način učinio i više od same nauke, približio je srednjovjekovni period i kulturu ljudima tako da svi mi danas, osjećamo to kao nešto svoje, vlastito“, rekao je Gorčin Dizdar, predstavnik Fondacije Mak Dizdar i dodao da se nada da će ovim izložbama građani, posebno mladi Bosne i Hercegovina uvidjeti kolika je važnost stećaka i njihovog specifičnog umjetničkog izričaja.
Suvremena tehnologija VR iskustva je omogućila da posjetitelji izložbe vide neke od najljepših stećaka sa 10 lokaliteta u BiH u znatno manjoj veličini u odnosnu na originalnu, ali sa elementima koje u potpunosti odgovaraju originalu.
Proces izrade 3D modela započinje procesom fotogrametrije. Upotrebom nekoliko stotina do više desetaka tisuća fotografija moguće je kreirati realan prikaz trodimenzionalnog oblika, u ovom slučaju, nekropole stećaka. Izrada jednog 3D modela traje od 14 do 24 sata, a svih 10 izloženih 3D modela printao je Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.
Putujuća izložba
„Za mene je, kao autora ovog VR iskustva, zaista bilo interesantno pokušati napraviti jednu drugačiju sliku tih stećaka, pored onoga što je uobičajena forma koju bih susreo u podne ili drugo doba dana, a koja limitira te reljefne detalje koje vidimo na stećcima. Kako bi posjetitelji dobili drugačije iskustvo stećaka, uz pomoć male istraživačke lampice mogu tražiti osvijetljenje koje daje možda i najbolji prikaz tih reljefa“, objasnio je Zlatan Filipović, kreator ovog virtualnog iskustva i profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U prethodnoj fazi ovog projekta petočlani timovi lokalnih volontera (iz općina Foča, Travnik, Trebinje, Sarajevo i Posušje) radili su na registraciji lokacija nekropola sa stećcima u svojim lokalnim zajednicama, uključujući prikupljanje GPS koordinata, dokumentarnu fotografiju, te snimanje lokalnih priča o stećcima. U ovoj fazi, iste aktivnosti se provode u Mostaru, Zenici, Zvorniku, Banjaluci i Mrkonjić Gradu.
Podaci o preko dvije stotine nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri mogu se pronaći na web stranici, interaktivnoj mapi kreiranoj u okviru projekta.
„Od 60 novih nekropola stećaka koje su do sada mapirane u ovoj fazi projekta, šest nisu zabilježene u zvaničnoj literaturi“, istaknula je Ines Latić, projektna koordinatorica, koja je predstavila aktivnosti projekta i tom prilikom istakla da je bilo važno da se mladi iz svih dijelova BiH, kroz zajednički rad, povežu i da im se približi njihova kulturna baština.
Izložba će u Sarajevu biti postavljena do 2.lipnja 2021. godine, i otvorena za sve posjetitelje od 09 do 17 sati, a zatim putuje u Zvornik, Zenicu, Mostar, Banjaluku i Stolac.