Lijea i ljudska greška
Otvorena izložba Greška/Nema greške/Greška je lijepa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izložba članova likovne skupine "Nismo se dogovorili oko imena" otvorena je u Galeriji Aluminij u Mostaru pod nazivom Greška/Nema greške/Greška je lijepa.
Članovi skupine Ilija Kegelj, Željko Koren, Dario Pehar i Goran Šimunović izložili su slike i skulpture s elementima konceptualne umjetnosti.
U izjavi za novinare Dario Pehar je kazao kako su sva četvorica kroz ove radove pokušali sami sebi postavljati pitanja i odgovarati na njih.
"Primijetili smo da u umjetnosti greška može biti veoma lijepa i da je veoma ljudska", naglasio je on.
Željko Koren smatra kako je greška kao tema jako zanimljiva te da se kroz nju, može naučiti mnogo toga o sebi i svome radu.
''Njezin naziv, na neki način, predstavlja naše stajalište o odnosu prema toj problematici koja se pojavljuje u životu svakoga umjetnika'' pojašnjavaju četvorica umjetnika, dok o njihovu stvaralaštvu povjesničar umjetnosti Beat Čolak zapisuje kako i pogrješan put vodi do nekoga mjesta, a samo je putovanje izvorom brojnih iskustava onima koji ih znaju prepoznati.
''Tim bi se riječima moglo sažeti poruke koje nam radovima prenose. Premda povezani temom pogrješke, umjetnici su zadržali individualnost u sredstvu i u izričaju te se susrećemo s više osobnih vizija i poetika. Pehar ponajvećma tematizira naličje umjetničkoga stvaralaštva, odnos umjetnika prema vlastitomu djelu i izvanjskomu svijetu, dok Kegelj, prije svega, upozorava na ljepote prirodnoga svijeta, dakle i na naše propuste u opažanju. Šimunović, kao i Kegelj, ponekad ispisuje slike, sjedinjujući likovnost i tekstualnost, intermedijalno razotkrivajući idejnu potku poimanja umjetnosti. Koren, pak, nastoji vizualno predočiti problem pamćenja odnosno sjećanja, u čemu mu je osnovnim medijem fotografija, dok suvremene tehnologije koristi kao pomagala za doradbu. Upite su nam postavili i zajednički i svaki ponaosob, ali su i skrili odgovore. Na nama je odgonetati ih, promatrajući ova djela i promišljajući o njima. Bilo bi pogrješno u njima tražiti pogrješku'', zapisao je, između ostaloga, Čolak u izložbenomu katalogu, poručivši kako je pogrješka, ukoliko je ima, u ovomu slučaju lijepa.
Ilija Kegelj rođen je 1968. godine u Travniku, a kiparstvo je diplomirao 2000. na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Predaje u Srednjoj školi likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića u Mostaru i autor je nekoliko kiparskih i slikarskih javnih uradaka. Izlagao je na više skupnih izložbi.
Željko Koren rođen je 1983. godine u Mostaru, slikarstvo je diplomirao 2007. na ALU u Širokom Brijegu, u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka, gdje je 2009. završio i poslijediplomski studij Ars Sacra, pod vodstvom prof. Ante Kajinića. Sudionik je brojnih kolonija, te član Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH i Likovne udruge Čičak. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi.
Mario Pehar rođen je 1967. godine u Mostaru, godine 2000. diplomirao je slikarstvo na ALU u Širokom Brijegu u klasi prof. Nade Pivac. Predsjednik je DHLU u FBiH, a zaposlen je kao profesor slikarstva u Srednjoj školi likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića u Mostaru.
Do sada je izlagao na tri samostalne i na više skupnih izložbi, a dobitnik je nagrade za slikarstvo na sarajevskom Salonu mladih, 2007. godine.
Goran Šimunović rođen je 1965. godine u Konjicu. Član je Udruge likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnika. Dosada je izlagao na više skupnih izložbi.
Inače, ovo je druga izložba četvorice umjetnika, koji su se prošle godine javnosti predstavili postavom Biti dijete.