Postoje bazilike u Mostaru za koje nitko ne zna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Danas od ostataka bazilike u Sutini nema doslovno ništa ni kamena na kamenu'', rekao je Anđelko Zelenika dugogodišnji djelatnik Zavoda za zaštitu spomenika na javnoj raspravi o stanju ranokršćanskih lokaliteta koja je održana u srijedu u Mostaru.

Zelenika kaže kako je na području ove bazilike apsolutno sve devastirano, te kako ispada ''da što jedna generacija gradi, druga ruši''.

Otkrivač ove bazilike kaže kako je ovu baziliku otkrio sasvim slučajno, kad je istraživao stećke.

Ova bazilika nije uništena zbog rata, istaknuto je na javnoj raspravi već zbog nebrige vlasti za kulturnu baštinu.

''Crkva u Sutini je otkrivena 1977. godine. Znamo da su 1992. Na ovom lokalitetu bili vidljivi ostaci arhitekture, ali danas je ovo područje u potpunosti poravnato i ne možemo vidjeti ostatke bilo kakve arhitekture'', rekla je Valerija Soldo Rešetar članica Društva povjesničara Hercegovine.

Nebriga za bazilike u Cimu i Žitomislićima

Osim bazilike u Sutini, na području Mostara nalaze se još dvije bazilike koje vape za obnovom. Jedna se nalazi u Žitomislićima, a druga na području Cima.

''Za baziliku u Žitomislićima je problem raslinje na samom lokalitetu koje priječi bilo kakvom prilazak lokalitetu, ali sam lokalitet nije dovoljno označen ni na kulturnim ni turističkim mapama. Za baziliku u Cimu je problem neuređenog pristupa samom lokalitetu. Doslovno morate prolaziti kroz vrtove da biste došli do samog lokaliteta, što opet pokazuje nebrigu za baštinu'', rekla je Valerija.

Po njezinim riječima bazilike datiraju iz 6. i 7. stoljeće. Više istraživača smatra da bazilike nastaju tijekom dužeg razdoblja, a otkrivene su većinom 60-70 godina prošlog stoljeća.

Na području Hercegovine 12 bazilika

Na području Hercegovine nalazi se 12 bazilika, ali postoji još nekoliko lokaliteta na kojima su pronađeni ostaci arhitektonske plastike i liturgijskog namještaja.

Većina ih se nalazi uz dolinu rijeke Neretve, a nalaze se i na području Ljubuškog, Čapljine, u Gorici kod Gruda, a najsjevernija se nalazi u Barama kod Konjica.

''Sva arheološka istraživanja su odrađena profesionalno, ali potrebna su revizijska istraživanja kojih nismo imali nakon 90-tih godina. Jedino je crkva u Gorici otkrivena u vremenu od 1995. do 2005. godine, kad je završena obrada lokaliteta, od tada nemamo niti jedan novootkriveni objekt'', rekla je Valerija.